Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga proglasila je rad Roka Punoša, studenta druge godine diplomskog studija menadžmenta Odjela za ekonomiju Sveučilišta u Zadru, jednim od tri najbolja studentska rada u Hrvatskoj koji su pristigli na poziv Agencije za dostavu stručnog rada iz djelokruga njenog rada rada. Punošev rad pod naslovom “Špekulativno trgovanje i mjehuri na tržištima kapitala: osvrt na tezu o postojanju špekulativnih mjehura u RH” visoko je rangiran u natjecanju na koje su pozvani svi apsolventi ili studenti završne godine studija iz područja ekonomskih znanosti, prava i matematike.
Rezultati istraživanja
– Špekulativni mjehur je pojava kada cijena nečega uslijed efekta stampeda raste iznad realne. Rast pa pad cijena dionica na Zagrebačkoj burzi mnogi stručnjaci i ekonomisti povezali su sa špekulativnim mjehurom. Nakon tri mjeseca proučavanja stručne literature i analiziranja relevantnih podatke s financijskih tržišta, koji su se odnosili na trogodišnje razdoblje, došao sam do zaključka da su u Hrvatskoj vanjske varijable imale snažan utjecaj na određivanje cijene dionica na tržištu kapitala, kaže Punoš i objašnjava:
– Istraživanjem sam ustvrdio da postoji značajna veza između cijena dionica i kamatne stope na trezorske zapise koje izdaje država. U trenutku najvećeg rasta dionica kamata je bila jako niska i obratno. Kada je nastupila recesija država nije mogla doći do novca zbog čega je izdavala zapise s relativno visokom kamatnom stopom od sedam, osam posto. Veći investitori su se tada odlučili ulagati u njih jer im je to isplativije pa su povukli dio likvidnosti s tržišta kapitala. Uslijed pada likvidnosti dolazi do pada cijena dionica. Hrvatska nije usamljene u tom slučaju već je taj trend bio prisutan i na svjetski poznatim burzama.
Isto tako cijene dionica na Zagrebačkoj burzi u prošlosti su imale dobar razlog za rast, kako komentira Punoš. Naime, u tom trenutku na tržište kapitala dolaze dionice vjerojatno tri najjače tvrtke u Hrvatskoj – HT-a, INA-e i Atlantic grupe.
Špekulanti daju likvidnosti
Punoš dodaje kako se špekulecije na financijskim tržištima obično percipiraju kao nešto negativno, međutim, u stvarnosti su one potrebne:
– Razlog tome jest što ljudi obično špekulacije poistovjećuju s manipulacijama. Ipak bez špekulanata, investitora koji žele zaraditi na cijeni, tržište bi bilo manje likvidno. Kada bi svi kupili dionice s namjerom da ih drže samo bi se isplaćivale dividende, ne bi bilo razmjene. Za stabilnost tržišta potreban je optimalan omjer dugoročnih i kratkoročnih investitora. Pojednostavljeno rečeno špekulanti daju likvidnost, a dugoročni investitori stabilnost tržišta. Međutim, ako imamo puno špekulanata dolazi do špekulativnih mjehura, rasta cijena dionica iznad njihove realne cijene kao što se to u prošlosti događalo s lukovicama tulipana ili s internetskim dionicama.
– Troškovi kupovine i prodaje dionica su veliki za male dioničare. Kada se njima doda propuštenu kamatu na štednju u bankama, povrat na uložene dionice trebao bi biti 10 posto i više da bi se cijela transakcija isplatila. To nije realno za očekivati. Malim dioničarima se preporučuje da kupuju stabilne dionice od kojih se može očekivati dividenda. Dugoročno će i cijena tih dionica narasti što je uz dividendu još jedan oblik dobiti za ulagača, kaže Punoš.
Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga proglasila je rad Roka Punoša, studenta druge godine diplomskog studija menadžmenta Odjela za ekonomiju Sveučilišta u Zadru, jednim od tri najbolja studentska rada u Hrvatskoj koji su pristigli na poziv Agencije za dostavu stručnog rada iz djelokruga njenog rada rada. Punošev rad pod naslovom “Špekulativno trgovanje i mjehuri na tržištima kapitala: osvrt na tezu o postojanju špekulativnih mjehura u RH” visoko je rangiran u natjecanju na koje su pozvani svi apsolventi ili studenti završne godine studija iz područja ekonomskih znanosti, prava i matematike.
Rezultati istraživanja
– Špekulativni mjehur je pojava kada cijena nečega uslijed efekta stampeda raste iznad realne. Rast pa pad cijena dionica na Zagrebačkoj burzi mnogi stručnjaci i ekonomisti povezali su sa špekulativnim mjehurom. Nakon tri mjeseca proučavanja stručne literature i analiziranja relevantnih podatke s financijskih tržišta, koji su se odnosili na trogodišnje razdoblje, došao sam do zaključka da su u Hrvatskoj vanjske varijable imale snažan utjecaj na određivanje cijene dionica na tržištu kapitala, kaže Punoš i objašnjava:
– Istraživanjem sam ustvrdio da postoji značajna veza između cijena dionica i kamatne stope na trezorske zapise koje izdaje država. U trenutku najvećeg rasta dionica kamata je bila jako niska i obratno. Kada je nastupila recesija država nije mogla doći do novca zbog čega je izdavala zapise s relativno visokom kamatnom stopom od sedam, osam posto. Veći investitori su se tada odlučili ulagati u njih jer im je to isplativije pa su povukli dio likvidnosti s tržišta kapitala. Uslijed pada likvidnosti dolazi do pada cijena dionica. Hrvatska nije usamljene u tom slučaju već je taj trend bio prisutan i na svjetski poznatim burzama.
Isto tako cijene dionica na Zagrebačkoj burzi u prošlosti su imale dobar razlog za rast, kako komentira Punoš. Naime, u tom trenutku na tržište kapitala dolaze dionice vjerojatno tri najjače tvrtke u Hrvatskoj – HT-a, INA-e i Atlantic grupe.
Špekulanti daju likvidnosti
Punoš dodaje kako se špekulecije na financijskim tržištima obično percipiraju kao nešto negativno, međutim, u stvarnosti su one potrebne:
– Razlog tome jest što ljudi obično špekulacije poistovjećuju s manipulacijama. Ipak bez špekulanata, investitora koji žele zaraditi na cijeni, tržište bi bilo manje likvidno. Kada bi svi kupili dionice s namjerom da ih drže samo bi se isplaćivale dividende, ne bi bilo razmjene. Za stabilnost tržišta potreban je optimalan omjer dugoročnih i kratkoročnih investitora. Pojednostavljeno rečeno špekulanti daju likvidnost, a dugoročni investitori stabilnost tržišta. Međutim, ako imamo puno špekulanata dolazi do špekulativnih mjehura, rasta cijena dionica iznad njihove realne cijene kao što se to u prošlosti događalo s lukovicama tulipana ili s internetskim dionicama.
– Troškovi kupovine i prodaje dionica su veliki za male dioničare. Kada se njima doda propuštenu kamatu na štednju u bankama, povrat na uložene dionice trebao bi biti 10 posto i više da bi se cijela transakcija isplatila. To nije realno za očekivati. Malim dioničarima se preporučuje da kupuju stabilne dionice od kojih se može očekivati dividenda. Dugoročno će i cijena tih dionica narasti što je uz dividendu još jedan oblik dobiti za ulagača, kaže Punoš.