Škola u Sv. Filip i Jakov prošle je subote bila hrvatsko sjedište učenja glagoljice, našeg najstarijeg pisma, uvrštenog u kulturnu baštinu Hrvata.
Predsjednica društva Glagoljaška mladež iz Zagreba Biserka Draganić kazala je da su stigli u Sv. Filip i Jakov na poziv nastavnice Danijele Deković koja ih je prethodno pozvala na prvi sabor glagoljice koji se održao u rujnu prošle godine te su održali tečaj glagoljice po Jurju Slovincu.
Rad na očuvanju baštine
– Budući da podržavamo sredine koje njeguju i rade na očuvanju baštine, a osobito glagoljice, dogovorili smo se s Danijelom Deković da ćemo doći i organizirati tri radionice glagoljice, kazala je Draganić.
Prva među njima je radionica glagoljske minijature na svili, voditeljica je bila Dubravka Crnić, a suvoditelji radionice su bile sedmašice Lorena Sajković, Matea Gavran, Ana Marija Miličević i Petra Ribić.
– Učenice su svilu pomoću pribadača pričvrstile za drveni okvir. Potom su ljepilom na tkanini odredili rubove slike, a potom nacrtale kompoziciju. Na svili se oslikavaju slova glagoljice i tekstovi uz pomoć glagoljskih ornamenata sa spomenika, pojašnjava Draganić.
Radionica origamija i glagoljice privukla je brojne učenike. Voditelji su bili učenici glagoljaši iz Glagoljaškog središta Frankopan OŠ F. K. Frankopana iz Zagreba, sedmaši Sara Maletić i Ivica Žugec.
– Riječ je o tehnici u kojoj se kombiniraju origami i glagoljica. Izrezuju se slova glagoljice koja se potom lijepe na papir, a origami se izrezuje u obliku bora. Kada sve to izrežemo i polijepimo na papir, tada dobijemo prigodnu čestitku, kazuje Draganić.
Glagoljaške torbice
Učenice glagoljašice iz Glagoljaškog središta Jelena Jurišić i Andrea Kljaić vodile su radionicu glagoljaške torbice. Pomoću posebnih boja namijenjenih oslikavanju tekstila oslikava se glagoljica. Ovih boja nažalost nema za kupiti u slobodnoj prodaji na tržištu.
– Unutar platnene torbe postavi se slovo glagoljice koje se potom s olovkom iscrtava na površini tkanine. Nakon toga, podebljaju se iscrtane konture s bojom, kazala je Kljaić. U radu svake radionice sudjelovalo je od 12 do 13 djece.
Voditelji radionica su već dvije ili tri godine članovi Glagoljaškog središta Frankopan OŠ F. K. Frankopana. Uče pisati i čitati glagoljicu, upoznaju povijest jezika, drže predavanja, uče likovne tehnike na radionicama i u Glagoljaškom tromjesečju vode tribine u Matici hrvatskoj. Sudjelovali su i u predstavljanju hrvatske glagoljaške kulture i civilizacije u Trstu.
Gostima su se pridružili Mala škola glagoljice domaćina OŠ Sv. Filip i Jakov te učenička zadruga Đardin OŠ Sv. Filipa i Jakova.
