U Svečanoj dvorani danas su predstavljena dva vrijedna izdanja Sveučilišta u Zadru - "Pabirci" Mirka Tomasovića i "Strenna Dalmata" Valtera Tomasa. Dok prvu knjigu potpisuje kao urednik, pročelnik Odjela za talijanistiku izv. prof. dr. sc. Valter Tomas u svojoj trećoj monografiji donosi prikaz Strenne Dalmate, dodatka zadarskomu tjedniku La Dalmazia koji je izašao 1847. godine. Time on zaokružuje bavljenje problematikom časopisa koji su u 19. stoljeću izlazili na talijanskom jeziku, istaknuo je jedan od predstavljača, prof. dr. sc. Josip Lisac.

- U ovoj sredini nismo imali samo mnogo problema s talijanštinom, nego i koristi od povezanosti s tom kulturom. Nije Luiđi jedini koji je studirao u Padovi, nije slučajno jedan Marin Držić postao veliki književnik svog doba. Valter Tomas se mnogo bavi Nikolom Tommaseom, jednom od najvećih pojava u Europi svoga vremena, ali i manji pisci u njegovim djelima dobili su zasluženu pozornost, rekao je Lisac.

O knjizi se pohvalno izrazio Tonko Maroević, koji se dosta bavio istraživanjem ove problematike kroz prizmu splitskih autora.

- Talijanska kultura živi na ovom području sa Slavenima i svjesna je da se jedan dio lokalne kulture može prenijeti na drugu obalu, da se u zadarskom zaleđu stvara svijet o kojem treba izvijestiti druge. Tommaseo, što se vidi i u Tomasovom istraživanju, uspješno prevodi narodnu poeziju, želeći u talijanski jezik prenijeti energiju tvrdog deseterca s kojim se susreće, istaknuo je Maroević.

O knjizi "Pabirci" koja je, nažalost, zbog smrti akademika Tomasovića izašla postumno, govorila je izv. prof. dr. sc. Iva Grgić-Maroević. Dok je ovaj veliki hrvatski prevoditelj, komparatist, romanist i marulolog često surađivao s Liscem, pa i prilozima u Zadarskoj smotri, s nazočnim akademikom Maroevićem vezalo ga je cjeloživotno prijateljstvo, začeto u mladosti u ljubavi prema poeziji i nogometu.

- Tražio je paralele između hrvatske i svjetske književnosti i kulture, kako bi dokazao da ponekad i manja književnost može iznjedriti velikog autora, a tu je prije svega mislio na Marka Marulića. Naročito mu je smetalo kada bi netko hrvatsku književnost smatrao imitatorskom i manje vrijednom, na što je uvijek emotivno reagirao u svojim člancima, istaknula je Grgić-Maroević.

Zadovoljstvo što su ovakva dva djela svjetlo dana ugledala u izdanju Sveučilišta u Zadru izrazio je prorektor za strategiju razvoja i izdavaštvo prof. dr. sc. Josip Faričić. Predstavljanju je nazočila i prorektorica za studije i studente izv. prof. dr. sc. Nedjeljka Balić Nižić, čiji je znanstveni interes također vezan uz prezentiranu problematiku.