Oni su ubojice, najveći kriminalci svojeg vremena, svi redom optuženi za najteža kaznena djela, a u svoje vrijeme predstavljali su za policiju najteži zadatak. Riječ je o Al Caponeu, Luckyju Lucianu i ostaloj ekipi koja je pripadala vrhu mafijaške piramide. Njima i ostalim mafijašima u čast, otvoren je u New Yorku Muzej američkih gangstera. Nekad proganjani, danas u muzeju kao dio kulturne baštine.
Poznavanje pojedinih slikara, književnika, važnih povijesnih događaja, stvar je opće kulture pojedinca. Tako će se mnogi na spomen Picassa sjetiti samo modela poznate marke automobila, ali na spomen Al Caponea odmah se zna tko je i što bio, nema zabune, ipak je on bio najpoznatiji mafijaški djelatnik. Al Caponeu kao da je bilo predodređeno da postane kriminalac i mafijaš, još u četvrtom razredu pretukao je svojeg učitelja, nakon čega je izbačen iz škole.
Okružje Brooklyna u kojem je odrastao, bilo je opasno, ulazak u neku od bandi bilo je gotovo pa nešto normalno ako se željelo opstati. To je bilo vrijeme prohibicije, a upravo je zabrana točenja alkohola predstavljala mladom odmetniku odskočnu dasku u napredovanju na mafijaškoj ljestvici. S 26 godina postao je šef jedne od najjačih mafijaških obitelji. Krasili su ga epiteti ubojice, svodnika, utjerivača, trgovca alkoholom, ali unatoč svemu, imao je posebnu naklonost javnosti, jednostavno su ga voljeli.
Nije se on družio samo s mafijaškim kolegama, često je bio u društvu političara, poslovnih ljudi, filmskih zvijezda. Al nije bio tipični šupljoglavi mafijaš, zato je i bio boss. Svoje akcije i radnje mudro je planirao, a uz to jako pazio na sliku koju je ostavljao u javnosti, svoje bliske suradnike i tjelohranitelje pomno je birao, svjestan činjenice da dobar suradnik zlata vrijedi.
Nakon što su trojica njegovih suradnika koja su ga izdala pokušala atentat na njega, Al je novinarima izjavio da je napad na njega bio posljedica gnjevnoga gosta koji je bio nezadovoljan hranom u njegovu restoranu. Ali osveta je jelo koje se servira hladno, pa je tako i Capone pozvao izdajice iz svojih redova na večeru s ostalim prijateljima i za desert im servirao palice kojima im je razbio glavu. Promućuran i bešćutan.
Nakon svih kriminalnih radnji koje su proizlazile iz njegove radionice, policija je bila nemoćna. Spas je stigao u obliku postroženja poreznog zakona koji su policajac Eliot Ness i agent porezne službe Frank Wilson iskoristili i optužili neuhvatljivog Al Caponea za utaju poreza. Nakon svega, porez ga je koštao slobode.
Iako osuđen na deset godina, pušten je nakon izdržane malo više od polovice kazne. Iako je bio na slobodi, nije mu to baš mnogo značilo jer je bolovao od sifilisa koji je kao “dar” zaradio od mnogobrojnih prostitutki koje su ga zabavljale. Uznapredovala infekcija zahvatila je mozak te je bio na razini djeteta od 12 godina, a na kraju u fazi potpune vegetacije.Ž
Uredni Don
U novootvorenom muzeju mafijaša, značajno mjesto zauzimat će sigurno John Gotti, poznat kao najmoćniji američki mafijaš koji je bossovao u posljednjim desetljećima 20. stoljeća. Mafijašku scenu učinio je posebnom u prvom redu jer je iz mnogobrojnih sudskih procesa uvijek izlazio kao pobjednik, nikako ga ruka pravde nije sustizala, a javnosti je bio jako zanimljiv jer je bio veliki “šminker” u odijelima, kao da ide na modnu pistu.
Mediji su ga nazivali raznim nadimcima, od Uredni don, zahvaljujući brizi o svojem izgledu, do Don od teflona jer se optužbe “nisu lijepile” na njega. Opet je kriminalac postao miljenik medija i javnosti, fenomen koji se povezuje s mnogim mafijaškim vođama. Da bi zaštitio interese mafijaških i kriminalnih djelatnika, poznati mafijaš Lucky Luciano osnovao je National Crime Syndicate, a poslije i službu za ubijanje transparentnog naziva Murder Inc. Sigurno će u mafijaškom muzeju biti izloženi primjerci Pravilnika o radu ili Kolektivnog ugovora koji štiti prava mafijaša.
Javnost jako voli priče o legendama, to je jako privlači. Tako kustos muzeja sigurno neće zaboraviti ispričati priču o blagu Dutcha Schultza. Budući da je svaki kriminalac zdrava razuma pretpostavljao da će ga njegov nadasve opasan život na rubu zakona jednom dovesti ili iza rešetaka ili nekoliko metara ispod zemlje zbog osvete suparničke mafijaške obitelji, tako je i spomenuti vođa smislio plan.
U čelični sanduk položio je 50 milijuna dolara, na ubojstvima i ostalim kriminalnim radnjama zarađen novac, i zakopao ga u malom američkom gradiću Phoenicia, u gorju Castkills. No, dogodio se onaj gori dio scenarija te je ubijen, a navodno zakopano blago nije nikad pronađeno. Ova legenda sigurno bi zagolicala maštu i avanturistički duh nekog posjetitelja.
Cirkus u medijima
Za one željne priča o Hollywoodu, svakako je zanimljiv Bugsy Siegel, mafijaš koji je osim standardnih, svima poznatih mafijaških djelatnosti, bio poznat i po tomu što se volio družiti s estradnom elitom tadašnjeg doba. Pomoć da dođe do tog kruga ljudi dobro je došla od Georgea Rafta i Franka Sinatre kojem druženje i zabavljanje mafijaša nije bilo strano. Bugsy je bio visok, zgodan, pun novca, idealan za hollywoodsko društvo.
Osim želje za druženjem s estradnim krugovima, bio je i poduzetan. Prolazeći kroz Las Vegas koji je u to doba bio zadnja rupa u pustinji, sinula mu je ideja da bi upravo na tom mjestu mogao otvoriti kockarnicu. Zasigurno će ostati zapamćen kao osnivač Las Vegasa, a sve je ostalo vezano uz taj grad povijest. Zanimanje za mafiju oduvijek je bilo veliko. Tomu su pridonijeli i mnogi filmovi i televizijske serije. Iako je prisutna svijest o kaznenim djelima koji su u opisu njihova “radnog mjesta”, ipak se razvija određena vrsta naklonosti prema njima.
Unatoč svemu, javnosti su na neki način simpatični zbog cirkusa koji najčešće izazivaju u medijima za vrijeme suđenja, vještog izbjegavanja pravde, načina odijevanja i sl. Tako će se u novootvorenoj kulturnoj ponudi New Yorka moći posjetiti mjesta na kojima su mafijaški donovi kovali protuzakonite planove, lokaciju na kojoj je Al Capone izveo svoj “masakr na Valentinovo” u kojem je stradalo šest mafijaša i slučajni prolaznik, barove u kojima su se zabavljali, itd.
Mafijaški činovi
•• 1. Boss – glava mafijaške obitelji, često nazivan don ili godfather. Dobiva dio zarade od svakog posla koji se obavi unutar njegove obitelji.
•• 2. Underboss – obično ga postavlja od boss, drugi je čovjek obitelji te postaje šef ako postojeći boss više ne može obavljati svoju funkciju.
•• 3. Consigliere – savjetnik obitelji, njegov je posao da obitelj izgleda nevino, a ne smije raditi neke teže prekršaje.
•• 4. Capo – zovu ga i kapetanom, zadužen je za skupinu od deset gangstera kojima upravlja. Obično ga postavlja underboss, ali samo ako se s njim slaže i don (boss).
•• 5. Soldier – to su članovi obitelji koji moraju biti talijanskog podrijetla, oni se moraju dokazivati da bi bili primljeni u obitelj.
•• 6. Associate – nisu članovi obitelji, nego ljudi koji im pomažu glede sređivanja i obavljanja nekih poslova, najčešće kriminalnih radnji.
