Izmjenama i dopunama Prostornog plana grada Zadra želimo, među ostalim, stvoriti i pretpostavke za lakšu legalizaciju oko 10 tisuća bespravnih objekata na području grada.
No, unatoč našim poticajima i mjerama, smatram da će ljudi krenuti u legalizaciju tek kad im to bude potrebno radi prodaje, dobivanja hipotekarnog kredita, otvaranja poslovnog prostora, nadogradnje ili, u krajnjem slučaju, kad im na vrata pokuca građevinska inspekcija, kaže Matko Segarić, pročelnik za graditeljstvo u zadarskoj gradskoj upravi i voditelj stručne radne skupine za izmjene i dopune najvažnijega gradskog prostornog dokumenta čije se javno predstavljanje očekuje sredinom veljače.
Iako Segarić još uvijek ne želi govoriti o konkretnim mjerama koje će se naći u planu, iz opreza da bi ih razni špekulanti mogli zloupotrijebiti prije nego što stupe na snagu, predložene izmjene za lakšu legalizaciju objekata sadrže kombinaciju dosadašnjeg iskustva gradske uprave i prakse drugih sredina u saniranju bespravne gradnje, poput Općine Vir, gdje su kao jednu od mjera odredili minimalnu veličinu parcele za legalizaciju.
– Mi tu mjeru već imamo na snazi na dijelu Sokina briga, Ričina, Crvenih kuća, Stanova i Plovanije. Zemljište za obiteljsku kuću, koje minimalno mora iznositi 400 kvadrata, u tim smo dijelovima grada smanjili za 25 posto, na 300 kvadrata. Koliko je to potaklo legalizaciju na tom prostoru, iskreno, nije mi poznato – kaže Segarić.
Osim određivanja minimalne veličine građevinske parcele za legalizaciju, Grad će za “divlje” izgrađene gradske predjele na Plovaniji, Stanovima, Sokinu brigu, Dračevcu, Crvenim kućama i Diklu predložiti i posebne urbanističke standarde kao što su: maksimalna dopuštena visina vijenca, širina pristupnih putova, udaljenost objekta od međe ili smanjenje broja parkirnih mjesta (osobito na gradskim otocima).
Među stimulativnim mjerama, navodi Segarić, predlaže se i smanjenje komunalnih davanja i mogućnost obročnog plaćanja, no konačna odluka o tome još nije donesena.
Prema sadašnjim uvjetima, za legalizaciju obiteljske kuće od 100 kvadrata u Zadru potrebno je izdvojiti oko 70 tisuća kuna. U taj iznos uključen je obračun komunalne naknade (65 kuna po metru kubnom, za objekte do 600 kubika; ostali 135 kuna po kubiku), vodni doprinos (40 kuna po kubiku), posebna pristojba za legalizaciju u visini 30 posto komunalnog doprinosa te izrada projekta zgrade od ovlaštenog arhitekta.
Ako pritom imate i riješeno vlasništvo jedan kroz jedan, što je u Zadru još uvijek razmjerno velik problem, za vašu kuću, poslovni prostor ili zgradu možete dobiti rješenje o izvedenom stanju ili potvrdu izvedenog stanja, odnosno građevinsku i uporabnu dozvolu. A to znači da ste oživili mrtvi kapital koji sada možete prodati, založiti ili legalno nadograditi.
Od toga bi izravno profitirao i gradski proračun u koji bi se, prema nekim procjenama, na ime komunalnih obveza slilo oko 50 milijuna eura. Segarić ipak upozorava da svi nelegalni objekti neće moći biti legalizirani u zatečenom stanju, naročito ako su podignuti na zaštićenim područjima i infrastrukturnim koridorima.
– O tome trebaju brinuti građevinske inspekcije, odnosno sami vlasnici koji će se morati prilagoditi novim uvjetima ako žele legalizirati svoj objekt. Osobno mislim da bi pokretanje tržišta nekretnina najviše potaklo legalizaciju. Ali dok traje ova kriza, o tome je nezahvalno govoriti – zaključuje Matko Segarić.
