ZADAR- Zadarska djeca imaju zdravije prehrambene navike u odnosu na ostatak
Hrvatske. Prosjek pretile djece školske dobi u Hrvatskoj iznosi 11 posto, a
u Zadru on iznosi oko pet posto i posljednjih godina ne bilježi porast. Da
bi tako ostalo pa čak se i smanjivalo doprinjet će kuharica „Riblji pjatić
zdravlja” koja je predstavljena danas u Zadarskoj županiji u sklopu
Županijskih dana. Kuharica je nastavak projekta Odjela za poljoprivredu
“Riblja kašeta zdravlja”. Ideja je promoviranje mediteranske prehrane kod
najmlađih generacija. Do sada je u projekt uključeno 1.000 djece Sunce i
Radost Smiješak.
Znanost je mediteransku prehranu prepoznala kao najbolju za ljudski
organizam, a neki alarmantni podaci otkrivaju sve vežu važnost njene
promocije i uvođenje u svakodnevne živote. Danas na Svijetu po prvi puta u
ljudskoj povijesti ima više pretilih nego pothranjenih te više ljudi umire
zbog kronično nezaraznih bolesti nego od zaraznih. Upravo mediteranskom
prehranom i zdravijim stilom života možemo utjecati na ove negativne
trendove. Zašto je važno kod najmlađih uzrasta stvarati zdrave prehrambene
navike, otkrivaju prikupljeni podatci koje je prezentirala specijalistica
javnog zdravstva Ljilja Balorda sa Odjela za promicanje zdravlja Zavoda za
javno zdravstvo Zadar.
– U Hrvatskoj čak 26 posto djece ima prekomjernu tjelesnu težinu, a od čega
je njih 11 posto pretilo. Šezdeset i osam posto naše djece svakodnevno ne
jede voće, njih sedamdeset i šest posto ih ne jede svakodnevno povrće. S
druge strane 26 posto djece pije svakodveno slatka pića koja mi ne
preporučamo i 35 posto djece dnevno jednom ili više puta jede slatkiše,
kaže Ljilja Balorda.
Studije potvrđuju važnost zdrave prehrane i zdravog načina života. Na taj
način se i do 80 posto smanjuju koronarne bolesti srca, 70 posto smanjuje
opasnost od moždanog udara i čak do 90 posto smanjuje dijabetesa tipa 2.
županiji. Na taj način ostvario bi se cilj približavanja Zadarske županije
pozitivnim mediteranskim trendovima. Naime u Zadarskoj županiji je
zabilježena niža smrtnosti uzrokovanu kardiovaskularnim bolestima u odnosu
na Hrvatsku, ali je ona znatno viša nego u drugim mediteranskim zemljama.