Zadarskog inženjera agronomije i spasitelja palmi, Roka Štokova, prepoznao je i gradonačelnik Branko Dukić uručivši mu – Grb Grada Zadra jer je “iz mrtvih” uzdigao čak 17 palmi u Zadru. U današnjem gostovanju na Radiju 057 Štokov istaknuo je kako ga je nagrada iznenadila. Mladi inženjer nije se mirio s prognozama svojih kolega koji su smatrali da palme jednostavno treba posjeći.
– Crvena palmina pipa pojavila se transferom odnosno uvozom robe, došavši najprije iz Indonezije u Egipat, zatim iz Egipta lošem odrađenim fitokarantenama u Španjolsku i Italiju, a potom i u Hrvatsku. Palme na Branimiru, koje su sađene 1980. – ih godina ipak su domicilne. Velika je vjerojatnost da su porijeklom s Vruljice, Hvara ili Visa. Ostala, uvozna “roba”, koja je u Zadar došla prije četiri do pet godina, samo je naizgled zdrava. Najviše to dolazi do izražaja u toplim vremenima kada paraziti počinju migrirati. “Beštije” moraju nešto jesti. Nisu palme jedine “žrtve” – napadaju one i biljke koje su joj najbliže po ukusnosti: agave i juke, rekao je zadarski “doktor za palme”.
Koje je rješenje Roko primijenio za ozdravljenje poznatih palmi na Branimiru?
– Najveći je problem bio kako u palmu uliti 50 do 70 litara biološkog sredstva, odnosno sama metoda njegove aplikacije. Radi se o kombinaciji insekticida koji su, u našem slučaju, urodili plodom. Našli smo rješenje u dizalicama, kantama ili “tuševima”. Nažalost, po najnovijih direktiva Europske unije zabranjena su nam najdjelotvornija sredstva, pa smo se snašli na najekonomičniji način u suradnji s kolegama iz Amerike i Španjolske, kazao je Roko.
Za sebe kaže zato da se najprije razgranao u svijet, a zatim došao u Zadar, jer “ako ne uspiješ doma, uspjeh se ni ne računa”.
– Nakon trodnevne obuke u Španjolskoj unaprijedio sam viđeni način koji se tamo primjenjuje tako da bude ekonomski isplativiji. Ondje vlada veća kontrola u rasadnicima i kod uvoza te se, na taj način, točno može vidjeti kada štetnik ide u populaciju i kada ga treba suzbiti. Kod nas najviše stradaju privatnici jer nema podrške Ministarstva rješenju da se kroz cijelu obalu naprave trapovi, neke lovke, istaknuo je Štokov.
On predviđa probleme još par godina dok se priroda sama ne rebalansira, odnosno dok se ne pojavi prirodni neprijatelj. U međuvremenu spašava hrvatske palme od Zrća do Dubrovnika, pa i sve otoke na koje dolazi vlastitim gliserom.