ZADAR – U sklopu partnernog uređenja Muraja ovih se dana počela postavljati zaštitna ograda koja je iznenadila i dobre poznavatelje projekta koji se financira iz EU fondova, a kamoli neće građane.
Ta ograda je dio projekta kojeg je izradio zadarski arhitet Bogdan Marov i studio RENE.
– Ona se postavlja jer će Muraj postati šetnica i želimo u potpunosti zaštititi građane. Osobito zato jer će zid bit nešto niži zbog podizanja podloge, kazao nam je Šime Erlić, pročelnik za EU fondove. On je to najavio prije nepune dvije godine kada je rekao kako su konzervatori na taj novi element u prostoru dali suglasnost nakon pregovora koji su trajali godinu dana. Međutim, u petak kada je objavljena ta vijest, mnogima je morao tumačiti zbog čega se postavlja ograda na Muraju.
Suglasnost za ogradu u formi potvrde glavnog projekta, obznanio je tada i Igor Miletić, pročelnik Konzervatorskog odjela. Istog onog koji je tražio da se skidaju neki dijelovi idejnog projekta jer nadvisuju razinu srednjovjekovnog bedema. Njega je u obrambene svrhe izgradila Mletačka Republika, služio je i kao poštanski put, a na njemu je za vrijeme austrijske vlasti zasađen drvored crnika.
Ova metalna ograda, zbog svoje funkcije zaštite, nadilazi razinu kamene zidine. Vidi se to čak iz Jazina, a tek s Mosta.
No, da u toj zaštitarskoj struci nema dosljednosti, dokaz je i ograda od inoksa koja je postavljena na utvrdi Moro, gdje je nekadašnja palača Cosmacendi pretvorena u Muzej antičkog stakla uz dogradnju koja je i dalje šaka u oko u nagrđenoj vizuri kao i reklamni pano sa susjedne građevine. Sve je to unatoč zaštiti UNESCO-a, i dalje vidljive s te strane zadarskih bedema.
Osim bacanja Gracijele s Muraja, padanje s bedema novija je pojava koju su kreirali mahom pijani i mladi gosti Zadra, padajući uglavnom s bastiona Grimani na kojem je podignut gradski perivoj.