dugogodišnjeg čekanja na ulaganja, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture pokrenulo je projekt rekonstrukcije Obale Petra Krešimira IV, kojom će ovaj najatraktivniji dio grada promijeniti vizuru i postati još jedna od “gradskih razglednica”.
Prostor rekonstrukciji i prijavi za europska sredstva otvoren je na sjednici Vlade RH od 21. svibnja, kada je donesena odluka o izmjeni Odluke o osnivanju Lučke uprave Zadar. Dio rive na jugozapadnom dijelu Poluotoka umjesto pomorskog dobra time postaje luka otvorena za javni promet.
– Kao jedna od faza navedenog Projekta, planira se i produženje gata obale za dodatnih četrnaest metara u odnosu na postojeće stanje. Produženi gat će imati dimenzije kakve je imao kada je bio napravljen prije stotinjak godina i kada je također služio kao brodsko pristanište, najavio je državni tajnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture za more i EU fondove Josip Bilaver.
Zadarska riva najduža je šetnica uz more u Hrvatskoj koja nije devastirana divljom gradnjom ili ugostiteljskim objektima. Njezin nastanak vezuje se uz 1868. godinu, kada je ukazom cara Franje Josipa I. Zadar prestao biti grad-utvrda, što se ubrzo odrazilo na njegov urbani razvitak. Godine 1874. srušene su gradske zidine i grad se počeo otvarati prema moru. Na tadašnjoj Novoj rivi do 1906. godine gradi se niz od 18 velebnih palača, pristanište za brze, luksuzne putničke brodove, niču kultivirani perivoji, promenade i šetališta kao javna mjesta i okupljališta građana. Tijekom bombardiranja u Drugom svjetskom ratu, većina ovih građevina na Rivi je oštećena ili potpuno uništena, te je u poslijeratnoj obnovi zamijenjena hortikulturom.
Početkom ovog stoljeća Morske orgulje i Pozdrav suncu su uspješno udahnuli Rivi novi život, privlačeći Zadrane i brojne turiste. Svake godine na njoj se održavaju posjećene manifestacije Millennium Jump i Noć punog miseca. Ipak, tu popularnost nisu pratila ulaganja u infrastrukturu, pa je svake godine konstrukcija rive bila u sve težem stanju.
Novim projektom uz produženje gata od 14 metara najavljuje se rekonstrukcija obalnog zida, lučke infrastrukture te vodovodnih i elektro instalacija, bez mijenjanja konfiguracije obale.Ukupna vrijednost projekta iznosi oko 75 milijuna kuna, te je u fazi pripreme za prijavu za EU financiranje.
Njegovim dovršetkom omogućit će se lakše odvijanje redovitih katamaranskih i brodskih linija na području putničke luke Zadar, budući da se očekuje da će pritisak zbog turizma u narednim godinama dodatno rasti, pa će u ljetnim mjesecima bit će sve teže osigurati dovoljno kapaciteta za otočno stanovništvo.
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture na zadarskom području već je ugovorilo projekte financirane bespovratnim sredstvima Europske unije poput Izgradnje trajektne luke Tkon, Dogradnja gradske luke Sali na Dugom Otoku, Ulaganje u obnovu voznog parka tvrtke Liburnija d.o.o. Zadar kao i izrade studijskih dokumentacija za željezničku infrastrukturu, a i ovaj najnoviji je samo jedan u nizu budućih ulaganja u prometnu infrastrukturu u Zadarskoj županiji.
Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije iz Kohezijskog fonda