U posljednjih nekoliko godina na području Zadarske županije dogodila se prava revolucija poljoprivrede i agroturizma. Sve je više OPG-ova i malih poljoprivrednih proizvođača koji na tržištu nude svoje proizvode, a poseban iskorak doživio je sektor vinarstva. Istvovremeno, Zadarska županija vrlo je aktivna u korištenju sredstava iz europskih fondova, a posebno se ističe poljoprivredni sektor u kojemu su u realizaciji projekti vrijedni preko 100 milijuna kuna.
Tim povodom, na Radiju 057 gostovao je pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, ribarstvo, vodno gospodarstvo, ruralni i otočni razvoj u Zadarskoj županiji Daniel Segarić

- U posljednjih nekoliko godina kroz potpore za ruralni razvoj ulažemo, za naše mogućnosti, značajna sredstva u podizanju kvalitete postojećih i otvaranju novih agroturističkih gospodarstava. Pored toga smeđom signalizacijom kroz ceste vina, ulja i sira pokrili smo gotovo sve subjekte koje imaju uvjete za prihvat gostiju za degustaciju i prodaju svojih proizvoda. Proteklih smo godina, kroz razne oblike potpora, pomogli poljoprivrednicima s iznosom od gotovo 10 milijuna kuna. Isto tako, Udruzi poslovni klaster HOP koja ima sjedište u našoj županiji, u Škraping centru u Tkonu, smo dodijelili financijska sredstva za potporu radu i manifestacijama. Sadašnji rezultati svakako ohrabruju, ali moramo se svi zajedno potruditi da napravimo dodatan iskorak.

Preduvjet za uspješnu poljoprivrednu proizvodnju svakako je i - navodnjavanje. Kako napreduju radovi na sustavima odvodnje Baštica 2 i Lišansko polje koji se financiraju sredstvima iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, za koje je odobreno bespovratnih 50 milijuna kuna?

- Napreduje jako dobro. Prvi sustav navodnjavanja Baštica II. faza - Smilčić je dovršen i čekamo da se vrijeme smiri kako bismo ga svečano otvorili. Sustav je vrijedan preko 16 milijuna kuna, a njime ćemo imati u obuhvatu novih 156 hektara navodnjavanih površina, za 43 poljoprivredna gospodarstva. SN Lišansko polje kompleksniji je sustav što se tiče samo izgradnje, jer osim razvodne mreže imamo i jedan vrlo zahtjevan objekt koji treba izgraditi. Radi se o mini akumulaciji od 80.000 m3. Obuhvat ovog projekta iznosi 240 hektara, dok se završetak izgradnje planira do kraja 2020. godine.

Uskoro bi trebala započeti izgradnja još jednog sustava navodnjavanja - riječ je o projektu Donja Baštica?

- Tako je, Zadarska županija krajem prošle godine potpisala je ugovor u financiranju za SN Donja Baštica procijenjene vrijednosti 8,5 milijuna kuna pri čemu obuhvat zahvata iznosi 100 hektara. Uz već dovršeni projekt Baštica 1. faza i projekt SN Vransko polje 1. faza za koji imamo spremnu dokumentaciju imat ćemo pokrivenu poljoprivrednu površinu od 2,5 tisuće hektara. Tada možemo govoriti o pravim preduvjetima za ozbiljniju poljoprivrednu proizvodnju, naravno uz projekt budućeg Poljoprivredno-edukacijskog centra u Zemuniku koji bi trebao biti važan za iskorak naših poljoprivrednika u stručnim elementima.

Zadarska županija ponosno nosi naziv najribarskije hrvatske županije, jer smo uvjerljivo vodeći kako u ribarstvu tako i u marikulturi. Ono što je novost - krenula je gradnja ribarske infrastrukture. Radovi na ribarskoj luci u Kalima već su pri kraju, a počeli su i radovi u Gaženici.

- Obje će luke nakon provedenih građevinskih radova pružati daleko kvalitetnije usluge ribarima i otočanima nego što je sad slučaj. Time se podržava daljnji razvoj ribarstva koje ima dugu tradiciju u području Zadarske županije, a važno je i otočanima. Ukupna ugovorena vrijednost građevinskih radova na obje luke je gotovo 60 milijuna kuna. Dobivena su sredstva bespovratna u 100% -tnom iznosu od čega su 75% sredstva iz EU, a ostatak od 25% osigurava RH. Paralelno s ova dva kapitalna projekta projektira se nova ribarska i trajektna luka u Biogradu na moru. Na ovaj način kroz par godina, uz par manjih iskrcajnih mjesta, trebalo bi se riješiti kompletna infrastruktura za naš ribarski sektor. Vrlo je važno istaknuti da su sve ove aktivnosti usuglašene s ribarskim sektorom na našem području.
Jedna od prednosti članstva u Europskoj uniji zasigurno je marketinška zaštita određenih proizvoda. Mi u Zadarskoj županiji trenutno imamo zaštićene oznake za paški sir i janjetinu. Kako ide proces zaštite izvornosti drugih proizvoda, poput novigradske dagnje?

- Zaštićenu oznaku izvornosti na našem području ima Paška janjetina, ali i Paška sol te se ta oznaka za navedene proizvode odnosi na EU razinu, dok Paški sir ima istu zaštitu na razini Republike Hrvatske, a na razini EU je još u postupku registracije.

Kako je Zadarska županija vrlo raznolika i geografski pripadamo Dalmaciji, ali jednim dijelom i Lici, na području naše županije evidentirana su i tri proizvoda koja nose Zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla. Radi se o Dalmatinskom pršutu, Ličkom krumpiru i Ličkoj janjetini. Pored navedenih proizvoda u postupku zaštite oznakom izvornosti je Novigradska dagnja za koje je Udruga uzgajivača školjaka „Novigradska dagnja" Ministarstvu poljoprivrede predala zahtjev za registracijom te vjerujemo da bi do kraja ove godine mogli dobiti pozitivno mišljenje i za taj jedinstven proizvod. Još jedan je jedan proizvod na kojem se intenzivno radi posljednje tri godine, a to je Dalmatinski med, točnije rečeno sedam vrsta Dalmatinskog meda.

Sve četiri dalmatinske županije zajednički financiraju istraživanje koje provodi Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu u razdoblju od 2017. - 2020. godine, s ciljem izrade specifikacije proizvoda za dobivanje zaštićene oznake izvornosti za Dalmatinski med.