Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, na temelju članka 6. Zakona o otocima, uspostavilo je Registar otoka.

Registar otoka na jednome mjestu evidentira svih 1244 otoka, otočića i hridi u Republici Hrvatskoj klasificiranih po vanjskim karakteristikama, obilježjima i drugim parametrima bitnim za upravljanje, korištenje i čuvanje jedinstvene otočne geografske cjeline.

Cilj Registra otoka je podatkovno i kartografsko evidentiranje svih 78 otoka, 524 otočića i 642 hridi koji su sastavni dio teritorija RH, stvarajući baze podataka za područje otoka koje će služiti kao podloge za izradu analitičkih izvještaja neophodnih za daljnja usmjerenja i vođenje politike razvoja otoka.

Registar otoka postavljen je na adresi Centra dijeljenih usluga te je dugoročno osmišljen kao integrirani informacijski sustav otočnih pokazatelja uz povezivanje s web servisima više od 30 javnopravnih tijela u Republici Hrvatskoj koji posjeduju podatke o otocima iz svoje nadležnosti stvarajući tako zajedničku državnu informatičku infrastrukturu.

Registar otoka, u verziji 1.0, posjeduje osnovne, geografske i demografske podatke, podatke o teritorijalnoj nadležnosti kao i podatke o indeksu razvijenosti, prometnoj povezanosti te podatke iz nadležnosti Ministarstva zdravstva.

Može se pretraživati prema nekoliko parametara, donosi brojne informacije, među ostalim, možemo doznati da je hrvatsko otočje drugo po veličini Sedozemlju, da je Hrvatska uz Finsku jedina zemlja Europske unije koja ima Zakon o otocima, da na našim otocima s poluotokom Pelješcem živi 132.756 stanovnika, i to u 18 gradova i 41 općini, odnosno u 345 naselja.

Svaki 32. stanovnik Republike Hrvatske je otočanin, a 69,5 posto hrvatske obale otpada na otoke. Najviši otočni vrh je Vidova gora na Braču sa 778 metara nad morem, najdulju obalnu crtu ima otok Pag, najveću površinu Cres, najduži je Hvar, a najnastanjeniji je otok Krk sa 19.383 stanovnika.