Lokalitet Brbišćica na Dugom otoku, na kojemu je 2011. godine pronađen fosil dinosaura, proglašen je zaštićenim dijelom prirode. Ministarstvo gospodarstva unijelo je u Upisnik zaštićenih minerala i fosila 24 nalazišta u Republici Hrvatskoj koja su značajna zbog svoje rijetkosti, veličine, izgleda, obrazovnog i znanstvenog značaja. Na području Hrvatske otkrivena su i istražena 23 nalazišta otisaka stopala dinosaura i jedno nalazište s otkrivenim okamenjenim kostima, a upravo ono nalazi se na Dugom otoku.
Prvi nalaz na području Republike Hrvatske datira iz 1925. godine, kada je A. Bachofen – Echtna na Velikom Brijunu uočio njihove tragove. Na području Nacionalnog parka »Brijuni« do danas su otkrivena četiri nalazišta. Najveće i stratigrafski najstarije poznato nalazište u ovom dijelu Europe otkriveno je u kamenolomu »Kirmenjak« gdje je pronađen 971 otisak od kojih 161 tvore 23 staze kretanja.
Fosil dinosaura na Dugom otoku 2011. godine zamijetio je zadarski prirodoslovac Donat Petricioli. Na kamenim grebenima Brbišćice, zapadno od mjesta Brbinj, otkrio je fosila guštera koji je, kako se pokazalo, živio prije oko 100 milijuna godina, kao i brojne okamine riba, biljaka i puževa. Prema prvim istraživanjima koje su proveli stručnjaci Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, najvjerojatnije se radi o posve novoj vrsti dinosaura.
Terenskim istraživanjem utvrđeno je da se fosilni gmaz nalazi u slijedu naslaga u kojemu je također sačuvana zajednica fosilnih riba, te morskih invertebrata kao što su glavonošci i grebenotvorci. Također je pronađeno i fosilno bilje, brojni ostaci algi, a u jednom sloju i ihnofosili, odnosno različiti tragovi aktivnosti životinja.
Paleontolog Jakov Radovčić je prilikom pronalaska fosila objasnio kako je naše priobalje nekada bilo oceanska plićina u čijem su vapnenom mulju dinosauri ostavljali svoje tragove. Tragovi stopala u Brbišćici pripadali su sauropodu, četveronošcu čiji su tragovi locirani na Hvaru, ili hadrosaurusu koji je hodao na dvije noge poput ptice.
Sauropodi
Fosilni materijal prikupljen na terenu pohranjen je u Prirodoslovnom muzeju, dok se najvažniji nalaz, fosilni gmaz, nalazi u zoni plime i oseke, na stijeni izloženoj udaru valova, pa ga je potrebno zaštititi. Odlukom ministarstva zabranjeno je uzimati iz prirode ili uništavati zaštićene fosile dinosaura te provoditi zahvate koji mogu dovesti do oštećenja fosila i njihovih nalazišta.