U podrumu budućeg hostela lani je otkrivena jedinstvena freska iz kasne antike, koju je pod nazivom Rimska oslikana žbuka, riječju te „in situ" javnosti predstavljena u sklopu obilježavanja Međunarodnog dana muzeja.

Arheološki muzej je zbog velikog zanimanja isti program održao dva dana. Konzervatorica - restauratorica Martina Rajz prikazala je kako i s čime je očistila, sanirala i popunila i konsolidirala fresku koja nakon toliko stoljeća i nije bila u najboljem stanju, kada su je arheolozi otkrili. I napravila je, tvrde recezenti, vrhunski posao. Puna tri tjedna, konzervatorica Rajz radila je na oštećenoj freski. Primjenjujući i najnovije metode, rezultat nakon šest mjeseci bio je više nego dobar.

Freska iz Varoši još uvijek ima status questionis - predmet je istraživanja s kojim se bavi dr. Josipa Baraka Perica s Odjelom za arheologiju. Pretpostavka je da se radi o prikazu Dobrog pastira već je odjeknula u javnosti, istaknula je prof. Baraka Perica.

Međutim, za znanstvenu potvrdu nedostaju dijelovi freske da bi se mogla sa sigurnošću utvrditi ta ikonografije poznata iz ranog kršćanstva. - Freska po svim elementima potječe iz IV. stoljeća dok je mali žrtvenik, pronađen ispod nje, 200 godina stariji. Sve to upućuje na kućno svetište ali i na kontinuitet stanovanja iz antike u kasnoantičko doba. Bilo bi odlično kada bi se u ovoj ili paralelnoj ulici (Fra Šimuna Klimantovića i Ulice Rafaela Levakovića), došlo do novih otkrića i kontekstualnog okvir za znanstveno tumačenje, kazala je profesorica arheologije.

Za dr. Baraka Pericu jako je važan entuzijazam stvoren oko nalaza iz Varoši. - Ovo je jedna uzorna priča u kojoj je najvažnije kako vlasnik kuće i arhitekti taj vrijedni nalaz žele sačuvati predstaviti javnosti. Time se podiže svijet o značaju arheoloških nalaza, o tome da živimo u gradu muzeju, ističe znanstvenica sa zadarskog Odjela za arheologiju.

Entuzijazam oko arheološkog otkrića polazi od novog vlasniku te male kuće u Varoši, Denija Mišlova, dipl. inž. i vlasniku firme Galo industries j. d.o.o. Iako se bavi inženjeringom u auto-industriji, on je veliki ljubitelj kulture, ubacuje se zadarski arhitekt Lovro Batković. Kada se počelo raditi na projektu hostela, pozvali su arheolozi iz renomirane firme Arheolog iz Ugljana, koji su iskopali i otkrili pravu riznicu artefakt na dubini od tri metra i u jednom malom prostoru od 30-tak kvadrata. Uvjeti im nisu bili bajni - s jedne strane zid koji datira iz 3. stoljeća i dobro je sačuvan za razliku od šute, rahlog materijala koji se nalazi na suprotnoj strani. Ispod su ostaci zida iz 1. stoljeća.

I kame fasade je u dobrom stanju. On će se sačuvati u svom originalnom stanju i ožbukati. Arhitekti Batković s obzirom na arheološke nalaze i želju vlasnika koji je u to uložio novac, prilagodio je i projekt u tom dijelu koji će, kako nam je objasnio Lovro Batković, biti mali vinski podrum. Freska će biti izložena, imat će svoj video prikaz, a moći će se vidjeti i kroz otvor na podu s gornje etaže.

Iako zbog arheologije, projekt kasni godinu dana, budući hostel bit će spoj povijesti i modernosti. Prema konceptu samog Mišlova, bit će namijenjen ciljanoj publici, onima koji su kao i vlasnik ljubitelji kulture, umjetnosti i dobre priče koju će rekonstruirati arheolozi i povjesničari umjetnosti. Punu podršku na licu mjesta dao im je i Crkveni povjesničar dr. don Zdenko Dundović.