ZADAR- Sve više lažnih vijesti, bili su povod tribine Matice Zadrane koja je jučer trajala dva sata u Multimedijalnoj dvorani Kneževe palače.
Bio je to razgovor o medijima, profesiji i etičnosti novinara, utjecaju političara, novih medija, velikih oglašivača te odnos Donalda Trumpa i američkih medija. Uvodna izlaganja imali su prof.dr. Stjepan Malović, prof.dr. Gordana Vilović te doktori znanosti Pavao Ivić i Nenad Vertovšek.
Najviše se „klikaju” lažne vijesti zbog čega je opalo povjerenje prema medijima, osobito mlađih generacija, ustvrdio je prof. dr. Malović, od koga se doznalo kako su Englezi u svoj poznat rječnik uveli termin „post istina” .
Nema objektivnog novinarstva, nadovezala se prof. Vilović. Njoj osobno smeta pozivanje na nešto čega odavno nema, a što se može podvesti pod sagledavanje istine. Prof. Vilović pozvala je da se novinarima oslobodi prostor kako bi istražili i iznijeli istinu u aktualnom sukobu dvojice liječnika Milana Kujundžića i Tonija Kolaka. Mi koji to pratimo, doista ne možemo to zaključiti iz međusobnih optužbi, kazala je prof. Violić.
Novinari su pomogli da se otkriju ljudi koji nisu smjeli biti u politici, jedino je pitanje kada trebaju stati, čulo se u raspravi, kao i to da je u našim medijima jako puno politike a malo života.
Mediji iskrivljuju stvarnost, a istraživanja su pokazala da mladi ljudi niti ne razmišljaju o manipulaciji od strane medija ustvrdio je dr. Vertovšek, bivši novinar koji radi sa studentima novinarstva na zadarskom sveučilištu.
Nismo odgojili mlade generacije medijskoj pismenosti i kritičnosti, istaknula je dr. Violić, što je jedan mladi zadarski nastavnik potvrdio svojim spoznajama iz prakse. On je prenio kako mladi ljudi ne prate tzv. ozbiljne medije, nisu u potrazi za informacijama, ne stvaraju kritičan stav već prate ono što im je već servirano i kreirano na satiričnim portalima. Gradskog vijećnika Tomislava Dominisa zanimalo je li novinarstvo profesija obzirom da nema egzaktna obilježja kao njegova profesije kirurga.
Polemične tonove primirio je umirovljeni novinar Božidar Klarić, a željeni odgovor Dominis je dobio od Vertovšeka koji je među ostalim kazao da su mnogi sveučilišni studiji novinarstva osnovani kako bi profesori imali gdje raditi a studenti polagali ispite. Diploma nije mjerilo novinarske profesije koja ima svoje standarde a od vlasnika i urednika ovisi koliko će se ona poštovati i koliko će biti podložna utjecaju trendova u društvu, zaključak je svih koji su se uključili u tu temu.
Posebna priča su društvene mreže. Novinari ih mogu koristi kao izvor informacije s odgovornosti prema posljedicama kojih moraju biti svjesni i svi oni koji svoju privatnost ostavljaju na zidu javnosti.