Tim zadarskih podvodnih arheologa istraživao ostatke Velikog osječkog mosta
U periodu od 11. do 15. srpnja djelatnici Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju u Zadru (MCPA) proveli su još jednu kampanju arheoloških istraživanja u ribnjaku Mala Đola u mjestu Darda sjeverno od Osijeka.
Uz voditelja i zamjenika Mladena Pešića i Luke Bekića, ronili su Roko Surić i Maja Kaleb, a kopneni dio istraživali su vanjski suradnici pod vodstvom Šime Vrkića. Nastavak je to istraživanja koja se na ovom području provode po treći put, a radi se o dokumentiranju poznatog drvenog mosta koji se u izvorima naziva Veliki osječki most, a bio je poznat i kao osmo svjetsko čudo. Most je izgrađen 1566. po nalogu sultana Sulejmana Veličanstvenog u kratkom period od 15-20 dana, a gradilo ga je 20-25 000 ljudi. Iako je njegova prvotna namjena bila vojnog karaktera i njegova je gradnja služila u ratnom pohodu Sulejmana Veličanstvenog prema Beču, nakon smirivanja vojnih pohoda, most je odigrao veliku ulogu u prometnoj povezanosti i trgovini tijekom svojih 120 godina postojanja. Most se protezao u dužini od oko 8 kilometara između Osijeka i Darde, a do sada su njegovi arheološki ostatci otkriveni tek u ovom malom ribnjaku u Dardi.
Ovogodišnji pregled ribnjaka, uz uobičajeno lošu vidljivost koja se ne može uspoređivati s bistroćom mora, rezultirao je otkrićem novih konstruktivnih elemenata mosta koji će pomoći u rekonstrukciji njegova izgleda. Radi se o različitim gredama s utorima, drvenim klinovima, te daskama hodne površine, ograde mosta te pilonima koji svi tvore jednu slagalicu pomoću koje će se pokušati doći do izvornog prikaza mosta.
Budući da turski arhitekti u Otomanskom period nisu imali običaj čuvati nacrtnu niti pisanu dokumentaciju za ovakve građevine, arheološki ostatci su jedini vjerodostojan dokaz pomoću kojeg bi se mogla napraviti detaljna rekonstrukcija izgleda mosta. Osim drvenih elemenata mosta, prilikom istraživanja je nađen i niz sitnih arheoloških nalaza. Najvećim dijelom su to keramičke lule, te različiti tipovi keramičkih posuda srednje europskog, turskog i lokalnog porijekla, kao i metalni nalazi od kojih se ističu potkove i noževi. Nađena je i velika količina životinjskih kostiju koja će arheolozima dati uvid zastupljenost različitih vrsta životinja u prehrani novovjekovnog stanovništa s područja Darde. Sondažna istraživanja na kopnenom dijelu uz sami ribnjak donijela su nova saznanja o veličini ribnjaka, a prema ostatcima pilona nađenima u sondi dokazano je da je u vrijeme gradnje mosta ribnjak bio puno većih dimenzija. Zanimljiv nalaz u sondi je i ljudska lubanja bez ostalog dijela kostura. Nakon antropološke analize saznat će se i način na koji je ta osoba okončala svoj život, i da li je to moglo biti posljedica odrubljivanja glave u vrijeme ratnih zbivanja u 16. i 17. stoljeću.
I u ovoj kampanji uzeto je desetak uzoraka drva nad kojima će se izvršiti dendrokronološka analiza starosti radi određivanja različitih vremenskih faza obnova mosta koji je nekoliko puta bio djelomično spaljivan i obnavljan. Na terenu je pomoć prilikom obavljnja uzorkovanja pružio stručnjak sa Šumarskog instituta Slovenije (Gozdarski inštitut Slovenije) Tom Levanič te Saša Stipanić iz ZadarSubakao tehnička podrška.
Dio nalaza koji su prošli proces restauracije i konzervacije sa prijašnjih istraživanja moguće je tijekom ljeta u period od 10 -14 sati vidjeti u nedavno otvorenoj Galeriji podvodne arheologije na adresi Božidara Petranovića 1 na zadarskom Poluotoku (kompleks samostana svetog Nikole)