Odjel za povijest Sveučilišta u Zadru očitovalo se o prijedlogu kurikula za nastavu povijesti.
Smatraju da je ponuđeni prijedlog kurikula nastave povijesti metodičko-didaktički i sadržajno neprimjeren, neprovediv i neprihvatljiv, ističe se u priopćenju kojeg potpisuje pročelnik Odjela izv. prof. dr. sc. Ante Bralić.
“Podržavajući potrebu reformiranja nastave povijesti, Stručno vijeće Odjela za povijest na VIII. sjednici od 9. svibnja 2016. godine provelo je raspravu o prijedlogu kurikula nastave povijesti.
Kao znanstveno-nastavna institucija u području povijesne znanosti, Stručno vijeće je, nakon provedene rasprave, zaključilo:
1. Utvrdili smo da novi prijedlog kurikula povijesti odlikuje velika izbornost tema što narušava jasnu strukturu nastavnog programa, pogotovo za nastavu povijesti u srednjim školama.
2. Utvrdili smo da je za takav kurikul nemoguće izraditi jedinstvene nastavne materijale (udžbenike, radne bilježnice, atlase i druge) koji bi mogli proći recenzentski postupak, što se opet najviše odnosi na nastavu povijesti u srednjim školama. Posebice upozoravamo da je moguće samovoljno uvođenje u nastavu tema i nastavnih materijala koji nisu prošli recenzentski postupak i odobrenje od strane nadležnih institucija može dovesti do brojnih problema s kojima bi se mogle suočiti sami nastavnici, škole, AZOO i MZOS. Ti problemi bi mogli proizlaziti iz nedovoljno didaktičko i kritički obrađenih povijesnih izvora, ali i iz izbora tema koje bi mogle izazvati oštre prigovore pojedinih manjinskih, vjerskih ili drugih zajednica.
3. Utvrdili smo da je zbog svega navedenog nemoguće provesti i jedinstveno vrednovanje uspjeha učenika.
4. Zaključili smo da nemogućnost jedinstvenog vrednovanja uspjeha učenika i nemogućnost izrade jedinstvenih nastavnih materijala dovode do samoisključivanja nastave povijesti iz sustava državne mature što će imati izrazito negativan utjecaj na položaj nastavnika povijesti u sustavu školstva, kao i na povijest kao znanstvenu disciplinu u sustavu znanosti.
5. Ističemo da je nastava povijesti nezamjenjiva u pružanju temeljnih činjeničnih znanja o nacionalnom identitetu hrvatskog naroda, njegovu odnosu prema drugim narodima, kao i o povijesti hrvatske države. Izostanak jasne strukture nastavnog programa zakida učenike za ta znanja čime se slabi nacionalna svijest i onemogućava se izgradnja pozitivnih, patriotskih osjećaja prema državi u kojoj žive.
Na temelju svega navedenoga smatramo da je ponuđeni prijedlog kurikula nastave povijesti metodičko-didaktički i sadržajno neprimjeren, neprovediv i neprihvatljiv. U tom smislu Stručno vijeće Odjela za povijest podržava preporuku Ekspertne skupine pod vodstvom prof. dr. sc. Nevena Budaka da se ne pokreće eksperimentalni dio nastave u šk. godini 2016./2017.
Stručno vijeće Odjela za povijest predlaže u cilju dobivanja boljeg kurikula nastave povijesti formiranje dvaju radnih tijela:
1. Znanstveni odbor čiji bi članovi bili predstavnici s više odsjeka/odjela/instituta za povijest, a pokrivali bi sve grane povijesne znanosti. Navedeni odbor bi davao okvirne znanstvene smjernice Ekspertnoj skupini.
2. Ekspertna skupina koja bi radila metodološko-didaktički dio reforme.”