ZADAR – Arbanasi su morali stalno mijenjati sebe, ključna je premisa iz izlaganja dr. sc. Maximiljane Barančić sa zadarskog sveučilišta o identitetu Arbanasa. Povodom 290 godina od njihovog dolaska u Zadar danas je u Loži na teu temu održan okrugli stol u organizaciji Kulturno-umjetničke udruge „Vicko Zmajević”.
Uz to što je Arbanaška, dr. Barančić je iskustveno i znanstveno ocrtala to naselje koje je do sredine prošlog stoljeća bila kulturno izolirana sredina od Zadra. Tada dolazi i do miješanja stanovnika, a do tada odvojeno selo Jeričin varoš, postaje dio Grada, ustvrdila je dr. Barančić, kazavši kako su Arbansi prostor multikulturalnosti.
Iz Albanije doseljeni Arbanasi bili su pod utjecajem talijanske, jugoslavenske i hrvatske opcije, koja je danas, prema riječima dr. Barančić prisutna u svim segmentima. Ulica Gjergja Kastriotija preimenovana je u Ulicu Denisa Bajla, dodala je.
A kako su se vlasti mijenjale, tako su utjecale na imena Arbanasa: od onog krsnog s dodatkom očevog, preko slavenskog dodatka ić do talijanskog oblika.
Glavni element identiteta bio je arbanaški jezik, istaknula je dr. Barančić koja intezivno radi na njegovom oživljavanju. U vrijeme kada je arbanaški bio isključivo jezik kojim se govorilo, učenici su padali razred jer nisu znali hrvatsko-srpski. Talijani su zatvarali Arbanase zbog toga što su govorili svoj, a ne njihov jezik, navela je dr. Barančić.
Ona je na arbanaškom pročitala pjesmu o Fontani, melodioznost tog jezika prenijela je na hrvatskom glumica Gabrijela Meštrović Maštruko.
Ona je opisala strukturu arbanaškog naselja s 400 tisuća stanovnika. Specifičnost se vidi i po strukturi ulica. – Kompaktne cjelina obiteljskih kuća govore o tijesnoj povezanosti koja se u Arbanasima originalno zove komšija, istaknula je dr. Barančić. Ona je ustvrdila kako je danas izražena volja za oćuvanjem arbanaškog identiteta.
– Njima je žao što nestaje arbanaški jezik, žele ga uvesti u školu kao izborni jezik.Slažu se kako bi ga trebali prenositi stariji govornici, te da je taj jezik važan dio kulturne baštine Zadra, navela je dr. Šimičić rezultate istraživanja mišljenja 136 učenika škole u Arbanasima.