Kompostiranje je prirodno recikliranje otpadaka iz vrta i iz kuhinje na mjestu nastanka čime se štedi gorivo i novac i dobiva supstrat bogat hranjivim tvarima čijim se korištenjem poboljšava biološka aktivnost tla, , kazala je Perinčić
U Hrvatskoj godišnje nastane 1,3 milijarde tona otpada, od čega se 37 % odnosi na biootpad, a u nekim kućanstvima u Švicarskoj postoje domaćinstva koja mjesečno proizvedu svega kilogram otpada, što je rezultat primjene koncepta „zero waste”, odnosno nultog stvaranja otpada – strategije kojom se oponaša priroda, što znači da se „sve reciklira u kružnom toku materije i energije”.
Ove se moglo čuti na predavanju „Osnove kompostiranja” kojeg je, u organizaciji udruge „Eko-Zadar” u četvrtak 22. siječnja 2015. održala asistentica na Odjelu za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru mr. sc. Branka Perinčić, dipl.ing.agr. Predavanje o načinima kompostiranja u vrtu i na balkonu održano je u sklopu projekta “Zelena transformacija”.
Kompostiranje u vrtu
-Kompostiranje je prirodno recikliranje otpadaka iz vrta i iz kuhinje na mjestu nastanka čime se štedi gorivo i novac i dobiva supstrat bogat hranjivim tvarima čijim se korištenjem poboljšava biološka aktivnost tla, pa dobivamo zdrave i bujne biljke dobro razvijenog krojena, otpornije na štetnike, a štedi se i na količini vode potrebne za zalijevanje, kazala je Perinčić koja onima koji se odluče na kompostiranje u vrtu preporučuje kompostnu hrpu ograditi drvnim materijalom i pokriti krovom ili najlonom zbog oborina, pri čemu je potrebno da hrpa ne bude na betonu već na zemlji i to, po mogućnosti podignuta dva do tri centimetra od tla.
Kod kompostiranja, navela je Perinčić, važni su zrak, voda, temperatura i pravilno balansiranje sadržaja koji se kompostira u odnosu na njihovo bogatstvo dušikom i ugljikom, pri čemu su zeleni materijali, dakle voće, povrće ili svježi otkos trave, bogati dušikom, a oni smeđi, u koje spadaju grančice, slama, sijeno ili suhi otkos trave, bogati ugljikom. Pepeo iz peći Perničić ne preporučuje unositi u kompostnu hrpu kako ne bi došlo do povećane kiselosti, no zato u hrpu može ići nebojani papri , dakle, ne i onaj novinski. Hrpu je tijekom ljetnih mjeseci potrebno promiješati jednom do dva puta mjesečno, a zimi svega jednom. U ljetnim mjesecima, uz češće miješanje, kompost će biti spreman za upotrebu već za tri mjeseca, dok će u ostalim dijelovima godine biti potrebno čekati između osam i dvanaest mjeseci, no čestim prevrtanjem hrpe i pravilnim balansiranjem sastojaka proces se može skratiti za nekoliko mjeseci.
Kompostiranje na balkonu
Onima koji se odluče za komopstiranje na balkonu stana, preporučuju se komposteri u kojima se, kada se hermetički zatvore, događa anaerobni proces koji se ubrzava dodavanjem ubrzivača koji se stavljanju nakon svakih deset centimetara biootpada, a ubrzavanje uzrokuju mliječne i fotosintetičke bakterije te kvasci. Kod kompostera je važno da pri dnu imaju slavinu kroz koju će se iscijediti destilat, a 14 dana od zatvaranja kompostera, dobiveni je materijal potrebno zakopati u zemlju kako bi se nakon mjesec do mjesec i pol dana dobio kompost.
Bilo da je riječ o kompostiranju u vrtu ili u komposteru, preporučuje se imati minimalno dvije hrpe ili dva kompostera, kako bi u jednom kompost sazrijevao, dok se u drugom tek priprema. Kompost je spreman za upotrebu kada je tamne boje, mrvičast i miriše na šumsku zemlju, naglasila je Perinčić navodeći kako se destilat koji se dobije iz kompostera može razrijediti i koristiti za prihranu biljaka, dok je onaj nerazrijeđeni s izvrsno sredstvo za otčepljivanje odvoda u kućanstvu.
U sklopu projekta „Zelena transformacija”, kojeg je s 9.500 kuna financirala
Kompostiranje je prirodno recikliranje otpadaka iz vrta i iz kuhinje na mjestu nastanka čime se štedi gorivo i novac i dobiva supstrat bogat hranjivim tvarima čijim se korištenjem poboljšava biološka aktivnost tla, , kazala je Perinčić
U Hrvatskoj godišnje nastane 1,3 milijarde tona otpada, od čega se 37 % odnosi na biootpad, a u nekim kućanstvima u Švicarskoj postoje domaćinstva koja mjesečno proizvedu svega kilogram otpada, što je rezultat primjene koncepta „zero waste”, odnosno nultog stvaranja otpada – strategije kojom se oponaša priroda, što znači da se „sve reciklira u kružnom toku materije i energije”.
Ove se moglo čuti na predavanju „Osnove kompostiranja” kojeg je, u organizaciji udruge „Eko-Zadar” u četvrtak 22. siječnja 2015. održala asistentica na Odjelu za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru mr. sc. Branka Perinčić, dipl.ing.agr. Predavanje o načinima kompostiranja u vrtu i na balkonu održano je u sklopu projekta “Zelena transformacija”.
Kompostiranje u vrtu
-Kompostiranje je prirodno recikliranje otpadaka iz vrta i iz kuhinje na mjestu nastanka čime se štedi gorivo i novac i dobiva supstrat bogat hranjivim tvarima čijim se korištenjem poboljšava biološka aktivnost tla, pa dobivamo zdrave i bujne biljke dobro razvijenog krojena, otpornije na štetnike, a štedi se i na količini vode potrebne za zalijevanje, kazala je Perinčić koja onima koji se odluče na kompostiranje u vrtu preporučuje kompostnu hrpu ograditi drvnim materijalom i pokriti krovom ili najlonom zbog oborina, pri čemu je potrebno da hrpa ne bude na betonu već na zemlji i to, po mogućnosti podignuta dva do tri centimetra od tla.
Kod kompostiranja, navela je Perinčić, važni su zrak, voda, temperatura i pravilno balansiranje sadržaja koji se kompostira u odnosu na njihovo bogatstvo dušikom i ugljikom, pri čemu su zeleni materijali, dakle voće, povrće ili svježi otkos trave, bogati dušikom, a oni smeđi, u koje spadaju grančice, slama, sijeno ili suhi otkos trave, bogati ugljikom. Pepeo iz peći Perničić ne preporučuje unositi u kompostnu hrpu kako ne bi došlo do povećane kiselosti, no zato u hrpu može ići nebojani papri , dakle, ne i onaj novinski. Hrpu je tijekom ljetnih mjeseci potrebno promiješati jednom do dva puta mjesečno, a zimi svega jednom. U ljetnim mjesecima, uz češće miješanje, kompost će biti spreman za upotrebu već za tri mjeseca, dok će u ostalim dijelovima godine biti potrebno čekati između osam i dvanaest mjeseci, no čestim prevrtanjem hrpe i pravilnim balansiranjem sastojaka proces se može skratiti za nekoliko mjeseci.
Kompostiranje na balkonu
Onima koji se odluče za komopstiranje na balkonu stana, preporučuju se komposteri u kojima se, kada se hermetički zatvore, događa anaerobni proces koji se ubrzava dodavanjem ubrzivača koji se stavljanju nakon svakih deset centimetara biootpada, a ubrzavanje uzrokuju mliječne i fotosintetičke bakterije te kvasci. Kod kompostera je važno da pri dnu imaju slavinu kroz koju će se iscijediti destilat, a 14 dana od zatvaranja kompostera, dobiveni je materijal potrebno zakopati u zemlju kako bi se nakon mjesec do mjesec i pol dana dobio kompost.
Bilo da je riječ o kompostiranju u vrtu ili u komposteru, preporučuje se imati minimalno dvije hrpe ili dva kompostera, kako bi u jednom kompost sazrijevao, dok se u drugom tek priprema. Kompost je spreman za upotrebu kada je tamne boje, mrvičast i miriše na šumsku zemlju, naglasila je Perinčić navodeći kako se destilat koji se dobije iz kompostera može razrijediti i koristiti za prihranu biljaka, dok je onaj nerazrijeđeni s izvrsno sredstvo za otčepljivanje odvoda u kućanstvu.
U sklopu projekta „Zelena transformacija”, kojeg je s 9.500 kuna financirala
