Tradicija u raznih hrvatskim gradovima nalaže drugačiji odnos prema božićnom drvcu. Dok se neki rješavaju božićnog drvca već prvi ili drugi dan Nove godine, kod nekih ono stoji do 6. siječnja. Zadarska tradicija nalaže držanje drvca u domu do 15. Siječnja, odnosno blagovanja sv. Stošije, zaštitnice Zadarske nadbiskupije.
No, pitanje koje većina građana postavlja jest – kamo baciti božićno drvce kad se jednom odluče maknuti ga iz svog doma.
U zadarskoj Čistoći brinu o bivšim božićnim drvcima i navikli su uz kontejnere za komunalni otpad nalaziti i odbačena božićna drvca. U slučaju da ih pronađu, komunalci ih odnose na deponij u Diklu gdje postoji posebno uređena površina za odlaganje drvaca. Na isto to mjesto iz tvrtke Nasadi svakodnevno donose svoj zeleni otpad. Zeleni otpad, pa tako i drvca na odlagalište u Diklu mogu dovesti i građani.
Zadar još uvijek nema gradsku kompostanu, kao što je to je to slučaju većim gradovima i u zapadnoeuropskim zemljama. Suha božićna drvca u pojedinim se gradovima čak koriste i kao energent u toplanama. No zadarska će ipak završiti na deponiju, gdje će biti prepuštena prirodnoj razgradnji.
Iz čistoće su poručili kako su spremni odvesti odbačena drvca na deponij, ukoliko ih pronađu uz kontejnere, ali su zamolili građane da ih odlažu u jutarnjim satima kako drvca ne bi ležala cijelu noć uz kontejenere.
