Samozapošljavanje žena odnosno rad u kući dobra je prilika za žene u ruralnim područjima, ali i rizik da ih se dodatno socijalno izolira, izneseno je jučerašnjem okruglom stolu na temu poduzetništva žena.
Nezaposlenost žena u Hrvatskoj tradicionalno je visoka, posebno u ruralnim područjima. Također, dodijeljene im uloge kućanica i skrbnica o obitelji dodatno otežavaju pronalaženje posla. Samozapošljavanje žena stoga je dobra prilika, ali i rizik da ih se dodatno socijalno izolira, izneseno je na današnjem okruglom stolu na temu poduzetništva žena. Prilikom traženja posla, žene se suočavaju s nizom pitanja koja se ne postavljaju muškarcima, kaže dr. Valerija Barada s Odjela za sociologije zadarskog Sveučilišta:
Od pitanja kad će zatrudnjeti, što će s djecom što će s mužem, i pitanja koja su neprimjerene seksualne naravi, znači to je svakodnevnica žena u Hrvatskoj kad traže posao.
Iako se govori o visokoj nezaposlenosti žena one su krajnje ekonomski aktivne:
Recimo istraživanja koje smo radile u Splitsko-dalmatinskoj županiji pokazuje da se žene bave turizmom, bave se poljoprivredom, skrbe o proširenoj obitelji, rade raznorazna čuda, održavaju život obitelji bez da se to definira kao ekonomska aktivnost, rekla je Barada.
Čak ni one same ne smatraju tu aktivnost nečim vrijednim. O podcijenjenosti ženskog rada govore podaci o kućanskom radu i razlike u plaćama između muškaraca i žena upozorava Valerija Barada:
Kada bi se taj kućni rad uračunao u BDP dolazi se do podataka da bi on bio i do trećine BDP-a određene nacije, a kad se govori koliko vrijedi taj kućni rad dolazi se do cifre do 5 000 kuna mjesečno kada bi se taj rad plaćao.
Također plaće žena su od 15 do 20 posto manje od plaća muškaraca:
Ono što je posebno zanimljivo u Hrvatskoj je da je najveća razlika gotovo u sektoru zdravstva i sektoru obrazovanja. Dakle dva sektora koja zapošljavaju najveći broj žena, žene zapravo imaju najmanju plaću naspram muške plaće u tim sektorima. – navodi Barada.
Bez obzira na bojazan koja ih stalno drži, da se čak i s ovim programom osposobljavanja neće moći zaposliti, i da će taj proces dugo trajati, svejedno se upuštaju u to, jer čini mi se da ih nada ne napušta i to mi je drago.
Na okruglom stolu upozoreno je kako se ne bi smjelo ostati samo na ovakvim programima usmjerenim na samozapošljavanje žena, odnosno na rad kod kuće, jer postoji opasnost da se žene time još više socijalno izoliraju te o tome treba voditi računa, zaključeno je na okruglom stolu.
Samozapošljavanje žena odnosno rad u kući dobra je prilika za žene u ruralnim područjima, ali i rizik da ih se dodatno socijalno izolira, izneseno je jučerašnjem okruglom stolu na temu poduzetništva žena.
Nezaposlenost žena u Hrvatskoj tradicionalno je visoka, posebno u ruralnim područjima. Također, dodijeljene im uloge kućanica i skrbnica o obitelji dodatno otežavaju pronalaženje posla. Samozapošljavanje žena stoga je dobra prilika, ali i rizik da ih se dodatno socijalno izolira, izneseno je na današnjem okruglom stolu na temu poduzetništva žena. Prilikom traženja posla, žene se suočavaju s nizom pitanja koja se ne postavljaju muškarcima, kaže dr. Valerija Barada s Odjela za sociologije zadarskog Sveučilišta:
Od pitanja kad će zatrudnjeti, što će s djecom što će s mužem, i pitanja koja su neprimjerene seksualne naravi, znači to je svakodnevnica žena u Hrvatskoj kad traže posao.
Iako se govori o visokoj nezaposlenosti žena one su krajnje ekonomski aktivne:
Recimo istraživanja koje smo radile u Splitsko-dalmatinskoj županiji pokazuje da se žene bave turizmom, bave se poljoprivredom, skrbe o proširenoj obitelji, rade raznorazna čuda, održavaju život obitelji bez da se to definira kao ekonomska aktivnost, rekla je Barada.
Čak ni one same ne smatraju tu aktivnost nečim vrijednim. O podcijenjenosti ženskog rada govore podaci o kućanskom radu i razlike u plaćama između muškaraca i žena upozorava Valerija Barada:
Kada bi se taj kućni rad uračunao u BDP dolazi se do podataka da bi on bio i do trećine BDP-a određene nacije, a kad se govori koliko vrijedi taj kućni rad dolazi se do cifre do 5 000 kuna mjesečno kada bi se taj rad plaćao.
Također plaće žena su od 15 do 20 posto manje od plaća muškaraca:
Ono što je posebno zanimljivo u Hrvatskoj je da je najveća razlika gotovo u sektoru zdravstva i sektoru obrazovanja. Dakle dva sektora koja zapošljavaju najveći broj žena, žene zapravo imaju najmanju plaću naspram muške plaće u tim sektorima. – navodi Barada.
Bez obzira na bojazan koja ih stalno drži, da se čak i s ovim programom osposobljavanja neće moći zaposliti, i da će taj proces dugo trajati, svejedno se upuštaju u to, jer čini mi se da ih nada ne napušta i to mi je drago.
Na okruglom stolu upozoreno je kako se ne bi smjelo ostati samo na ovakvim programima usmjerenim na samozapošljavanje žena, odnosno na rad kod kuće, jer postoji opasnost da se žene time još više socijalno izoliraju te o tome treba voditi računa, zaključeno je na okruglom stolu.
