U najvećoj korupcijskoj aferi koja je razotkrivena na hrvatskoj političkoj sceni sudjelovali su mnogi državni dužnosnici, a najodgovorniji su u nepravomoćnoj presudi i proglašeni krivima. Sutkinja Županijskog suda u Zagrebu Ivana Čalić u obrazloženju presude naglasila je da osuđenici nisu mogli sami provoditi takvu pljačku državnog proračuna bez sustava u kojemu ljudi okreću glavu od problema.
Bivši premijer Ivo Sanader, nakon kazne od 10 godina zatvora za afere INA – MOL i Hypo, danas je nepravomoćno osuđen na novih devet godina zatvora zbog organiziranja grupe koja je kroz tvrtku Fimi media izvlačila na desetke milijuna kuna iz državnih tvrtaka. Uz zatvorsku kaznu mora i vratiti 15,2 milijuna kuna koje je iz proračuna uzeo za osobnu korist.
HDZ bi prema ovoj presudi trebao vratiti 24,2 milijuna kuna i platiti dodatnu kaznu od pet milijuna kuna. Drugi su optuženici zbog priznanja kaznenog djela dobili kazne od tri do jedne godine zatvora, osim Ratka Mačeka koji je jedini dobio uvjetnu kaznu.
Njihova zloupotreba položaja i ovlasti, odnosno zlouporaba povjerenja građana koji su birali HDZ na izborima, dovela je zemlju u stanje koje je uvelike utjecalo i na trenutačnu gospodarsku krizu. Sutkinja Ivana Čalić u obrazloženju presude rekla je da se i danas u gospodarstvu osjećaju posljedice djelovanja Sanaderove skupine koja je tretirala državne tvrtke kao bankomate dok su se kadroviranja vršila isključivo po kriteriju podobnosti, a ne sposobnosti. Rekla je da je Sanader zloupotrebljavao svoj položaj i političku moć na najgori način. ‘Ostvarivao je vrtoglave prihode, no ni to mu nije bilo dovoljno. Imao je potrebu za gomilanjem materijalnih dobara na štetu svih onih koji su ga izabrali’, rekla je Čalić.
‘Svojim postupanjem Sanader je urušio sustav povjerenja građana u institucije vlasti stvarajući sliku politike kao unosnog zanimanja u kojem je politička korupcija više pravilo nego izuzetak’, rekla je sutkinja.
Čalić nije povjerovala brojnim svjedocima koji su u sudnicu ulazili tvrdeći kako ništa nisu znali o velikim novčanim iznosima u HDZ-ovoj blagajni. ‘U ovom postupku najviše se ponavljala teza kako nitko ništa nije znao. Ne izlazeći iz okvira optužnice, neke stvari govore same za sebe’, kazala je Čalić i podsjetila na sastanke bivšeg ministra Božidara Kalmete s pojedinim direktorima javnih poduzeća koje je upućivao na drugooptuženog HDZ-ova rizničara Mladena Barišića.
Barišić je, naime, bio glavni skupljač novca iz državnih tvrtaka poput HAC-a, HEP-a, HŽ-a, Plinacroa, Croatia Airlinesa, Croatia osiguranja itd. Direktori kompanija dobili bi nalog da za usluge marketinga angažiraju isključivo tvrtku Fimi media (vlasnica je optužena Nevenka Jurak). Fimi media bi svoje usluge naplatila po puno većim cijenama nego druge tvrtke pa bi tako ‘višak’ novca, umjesto u blagajni Fimi medije, završavao u crnom fondu HDZ-a.
HDZ je tim novcem financirao kampanje, dijelio dodatke na plaće stranačkim zaposlenicima, plaćao domjenke, pjevače pa čak i odjeću za zaposlenike.
Glavni tajnik HDZ-a u to vrijeme bio je Ivan Jarnjak. On je volio zapisivati u bilježnicu sve što se dogovara na svim stranačkim sastancima i sjednicama. S takvom jednom bilježnicom došao je i na sud kao svjedok tvrdeći da nije znao ništa o Fimi mediji sve dok afera nije iscurila u javnost. ‘USKOK vjeruje Pavošević koja je rekla da joj je Jarnjak predao paket s dva milijuna kuna i rekao joj da ga preda Sanaderu. To vjeruje i sud. Jarnjak je prenosio Pavošević i naloge predsjednika stranke za povećanje isplata plaća. Sam je rekao da mu je bilo poznato da se na Carini broji nekakav novac. Sve je to on promatrao u maniri Poncija Pilata s bilježnicom u koju neke bitne događaje nije zapisao. Ovo su samo neki od primjera i možemo se samo retorički zapitati – zar zaista nisu ništa znali.’
Čalić ističe da nije samo ovih pet osoba sudjelovalo u stvaranju uvjeta za počinjenje ovih kaznenih djela: ‘Korupciju je omogućilo i okruženje u kojem su se kaznena djela činila. Omogućili su ga svi pojedinci koji su za to barem znali, a neki su i u tome sudjelovali. Oni koji su glavu spuštali, koji su je okretali, koji su zatvarali oči i oni koji su šutjeli o tome. Svi su oni prešutno doprinijeli održivosti takvog sustava.’
Sanader je, kaže Čalić, svojim ponašanjem na vlasti pokazao stav koji niti danas nije rijedak u političkom i društvenom životu, a to je da se stvara dojam da su političari iznad zakona. ‘Svakodnevno javnost propituje jesu li političari u sukobu interesa i krše li zakone. HDZ je stranka koja je bila na vlasti i koja je, zbog većine u Saboru, donosila zakone, upravljala državom i represivnim aparatom. Kada ta pravna osoba krši zakone, temelji pravne države urušavaju se, pitamo se kakva je to poruka građanima kada vlast krši zakone dok od građana očekuje da ih poštuje? Zakon je okvir ponašanja, a političari bi kao osobe izabrane od naroda trebali služiti narodu – jer njima je mnogo dano te se od njih mnogo i očekuje. (…) Njihovo ponašanje trebalo bi zakone nadilaziti do one mjere da društvo uopće nema potrebu propitivati jesu li njihova djela zakonita ili ne’, rekla je Čalić u obrazloženju.
Naglasila je kako je ova presuda poruka svim pravnim osobama, političkim strankama pa i trgovačkim društvima: ‘Poruka je u tome da će njihovu odgovornost na kraju platiti svi, pa i pojedinci koji s njihovim djelima nemaju nikakve veze. Nasljednici plaćaju dugove svojih prethodnika jer se odgovornost stranke ne briše izbacivanjem iz članstva.’
‘Ova presuda može biti zadovoljština građanima koji su obespravljeni, osiromašeni i malodušni, koji su izgubili povjerenje u institucije vlasti jer je nezasitnost takozvanih elita dovela do bijede dio onih građana koji su iste te elite izabrali… Počinitelji koji su marili samo za osobnu korist kažnjeni su, a otuđeno moraju i vratiti’, poručila je sutkinja Čalić.