U Splitu ubuduće treba jasnije formulirati turističku politiku, te planirati i poticati koncepciju tzv. odgovornog turizma. Fali nam marketinška profilacija grada, a osobito treba raditi na „dijeljenju resursa” što znači da turisti aktivno sudjeluju u gradskom životu i doprinose njegovoj kvaiteti. Za sada smo još uvijek u fazi konzumerizma i eksploatacije prostora – turist plaća određenu uslugu i to je sve.
Ovakav zaključak donio je Znanstveni tim Povjerenstva za izradu Nacrta prijedloga Plana upravljanja povijesnom jezgrom Splita, a prezentacija istraživanja koje je tim proveo održana je u ponedjeljak navečer u Muzeju grada Splita.
Na istraživanju su radili mr. sc. Mirko Petrić, koji je i vodio prezentaciju, prof. dr. sc. Inga Tomić-Koludrović, Ivan Puzek, magistar sociologije. (sa zadarskog Odjela za socilogiju) te prof. dr. sc. Lidija Petrić.
Anketirarni su turisti u prošlogodišnjoj sezoni i posezoni. Razumijevanje profila turista koji posjećuju jezgru važno je zbog budućeg usmjeravanja turističkih trendova na način da omoguće dostojan život stanovništvu u jezgri, uz istodobno profiliranje razvoja grada u smjeru održivosti.
Stoga je anketare zanimalo tko posjećuje povijesnu jezgru Splita, što motivira turiste na posjet, što rade tijekom boravka u Splitu i koliko im je pritom važna kultura, a koliko zabavni sadržaji.
– Kako bi Europska unija odobrila novac za određene programe na ovom području, traži i kulturne i društvene pokazatelje a ne samo financijske, odnosno broj noćenja i svotu koju turist potroši, kazao je Mirko Petrić i vratio se u 2005. godinu kako bi je usporedio s današnjom situacijom.
2005. gostovali su ovdje uglavnom mladi turisti, i kratko se zadržavali ali tada se krivo tumačilo da je Split tranzitni grad – oni su svugdje ostajali po nekoliko dana. Radije su odsjedali u privatnom smještaju, a muzeji i kulturne ljetne priredbe uopće ih nisu zanimale.
Lani su se stvari izmijenile. Ipak, gotovo polovicu turista zanima „sve pomalo” ii „ništa posebno”, dakle, nemaju jasne planove i motive za posjet gradu.
Interesantno je da najobrazovanije i najbogatije turiste najmanje interesira kultura i operne priredbe – oni radije posjećuju Pazar i ribarnicu gdje nastoje upiti duh grada.
„Iskustveni” tip turista želi posjetiti i mjesta izvan uobičajenih ruta, a „konzumerski” samo traži određenu uslugu i želi nešto kupiti – ovaj tip spada u najmanje obrazovane i najčešće dolazi kruzerima.
Većini je ipak najvažnije kako su se na putu osjećali i zabavili, a manje im je bitno jesu li posjetili sve ono što su vidjeli u vodičima.
Ljude čuvati kao i baštinu
– Turizam treba organizirati uz što manje štete za ljude i okoliš. Činjenica je da se stanovništvo iseljava iz stare gradske jezgre što je neprocjenjiva šteta jer ljude moramo čuvati kao i baštinu. Sada smo u trenutku obične eksploatacije prostora i tu priču valja okrenuti.
– U Oxfordu se, recimo, turisti spontano uključuju u život grada, sjede sa studentima po kafićima, razmjenjuju iskustva, pohađaju predavanja. Treba izbjeći „kolonijalni odnos” i ne klanjati se do poda zbog napojnice, kao što sam ovoga ljeta vidio, ispričao je Petrić.
Mirko Petrić je ovom prilikom objavio i najposjećenije kulturne lokacije: to su redom Diolecijanovi podrumi, riznica katedrale, Galerija Meštrović i Muzej grada Splita. Za 15 dana najavio je novu tribinu s temom “Zašto Splićani ne zalaze u staru gradsku jezgru”.
Čak 44 posto gostiju zapravo je ‘ravnodušno’ te ih zanima ‘sve pomalo’ i ‘ništa posebno’. Uglavnom je u pitanju mlađa populacija od 16 do 35 godina. Kao motiv za dolazak na prvom mjestu je upoznavanje prirode u Splitu i okolici, zatim relaksacija i ‘punjenje baterija’, obilazak kulturno-povijesne baštine, zabava i lokalna kuhinja. U cjelini Split je dobio visoku ocjenu, ali o lokalnim restoranima se gosti nisu izjašnjavali. Prije dolaska na destinaciju žene su bolje informirane i pripremljene od muškaraca.
U Splitu ubuduće treba jasnije formulirati turističku politiku, te planirati i poticati koncepciju tzv. odgovornog turizma. Fali nam marketinška profilacija grada, a osobito treba raditi na „dijeljenju resursa” što znači da turisti aktivno sudjeluju u gradskom životu i doprinose njegovoj kvaiteti. Za sada smo još uvijek u fazi konzumerizma i eksploatacije prostora – turist plaća određenu uslugu i to je sve.
Ovakav zaključak donio je Znanstveni tim Povjerenstva za izradu Nacrta prijedloga Plana upravljanja povijesnom jezgrom Splita, a prezentacija istraživanja koje je tim proveo održana je u ponedjeljak navečer u Muzeju grada Splita.
Na istraživanju su radili mr. sc. Mirko Petrić, koji je i vodio prezentaciju, prof. dr. sc. Inga Tomić-Koludrović, Ivan Puzek, magistar sociologije. (sa zadarskog Odjela za socilogiju) te prof. dr. sc. Lidija Petrić.
Anketirarni su turisti u prošlogodišnjoj sezoni i posezoni. Razumijevanje profila turista koji posjećuju jezgru važno je zbog budućeg usmjeravanja turističkih trendova na način da omoguće dostojan život stanovništvu u jezgri, uz istodobno profiliranje razvoja grada u smjeru održivosti.
Stoga je anketare zanimalo tko posjećuje povijesnu jezgru Splita, što motivira turiste na posjet, što rade tijekom boravka u Splitu i koliko im je pritom važna kultura, a koliko zabavni sadržaji.
– Kako bi Europska unija odobrila novac za određene programe na ovom području, traži i kulturne i društvene pokazatelje a ne samo financijske, odnosno broj noćenja i svotu koju turist potroši, kazao je Mirko Petrić i vratio se u 2005. godinu kako bi je usporedio s današnjom situacijom.
2005. gostovali su ovdje uglavnom mladi turisti, i kratko se zadržavali ali tada se krivo tumačilo da je Split tranzitni grad – oni su svugdje ostajali po nekoliko dana. Radije su odsjedali u privatnom smještaju, a muzeji i kulturne ljetne priredbe uopće ih nisu zanimale.
Lani su se stvari izmijenile. Ipak, gotovo polovicu turista zanima „sve pomalo” ii „ništa posebno”, dakle, nemaju jasne planove i motive za posjet gradu.
Interesantno je da najobrazovanije i najbogatije turiste najmanje interesira kultura i operne priredbe – oni radije posjećuju Pazar i ribarnicu gdje nastoje upiti duh grada.
„Iskustveni” tip turista želi posjetiti i mjesta izvan uobičajenih ruta, a „konzumerski” samo traži određenu uslugu i želi nešto kupiti – ovaj tip spada u najmanje obrazovane i najčešće dolazi kruzerima.
Većini je ipak najvažnije kako su se na putu osjećali i zabavili, a manje im je bitno jesu li posjetili sve ono što su vidjeli u vodičima.
Ljude čuvati kao i baštinu
– Turizam treba organizirati uz što manje štete za ljude i okoliš. Činjenica je da se stanovništvo iseljava iz stare gradske jezgre što je neprocjenjiva šteta jer ljude moramo čuvati kao i baštinu. Sada smo u trenutku obične eksploatacije prostora i tu priču valja okrenuti.
– U Oxfordu se, recimo, turisti spontano uključuju u život grada, sjede sa studentima po kafićima, razmjenjuju iskustva, pohađaju predavanja. Treba izbjeći „kolonijalni odnos” i ne klanjati se do poda zbog napojnice, kao što sam ovoga ljeta vidio, ispričao je Petrić.
Mirko Petrić je ovom prilikom objavio i najposjećenije kulturne lokacije: to su redom Diolecijanovi podrumi, riznica katedrale, Galerija Meštrović i Muzej grada Splita. Za 15 dana najavio je novu tribinu s temom “Zašto Splićani ne zalaze u staru gradsku jezgru”.
Čak 44 posto gostiju zapravo je ‘ravnodušno’ te ih zanima ‘sve pomalo’ i ‘ništa posebno’. Uglavnom je u pitanju mlađa populacija od 16 do 35 godina. Kao motiv za dolazak na prvom mjestu je upoznavanje prirode u Splitu i okolici, zatim relaksacija i ‘punjenje baterija’, obilazak kulturno-povijesne baštine, zabava i lokalna kuhinja. U cjelini Split je dobio visoku ocjenu, ali o lokalnim restoranima se gosti nisu izjašnjavali. Prije dolaska na destinaciju žene su bolje informirane i pripremljene od muškaraca.
