Prirodoslovno-grafička škola postaje prva škola u Hrvatskoj koja će imati Plastični statut

Koristi platnene vrećice. Pij iz staklenih čaša. Plastični otpad odlaži u za to predviđene spremnike. Recikliraj. Ponovno koristi. Izrađuj uporabne predmete. Pohranjuj u staklenke. Ne koristi jednokratnu plastiku. Koristi drvene četkice za zube, češalj, štapiće za uši, štipaljke…

Ovako započinje dokument koji bi uskoro trebala usvojiti Prirodoslovno-grafička škola, koje će tako postati prva škola s Plastičnim statutom a i šire.

Prirodoslovno-grafička škola niz godina provodi projekte kojima potiče ekološku osviještenost sugrađana, a najpoznatiji su svakako Eko dani, na kojima svake godine organiziraju različite aktivnosti, ekološke radionice, edukaciju, kvizove, biciklijade… Prošle školske godine otišli su korak dalje te su svoje aktivnosti poželjeli ukoričiti u jedan dokument koji će im dati smjernice, ali i obveze, o budućem ponašanju u školi i svojoj okolini – Plastični statut.

– Tijekom školske godine s učenicima smo proveli brojne aktivnosti oko pripreme Eko dana, organizirali radionice u dvorištu, izrađivali plakate, učili o reciklaži. I samo smo se iznenadili koliko smo ih uspjeli animirati, koliko su počeli razmišljati o tome i na kraju su predložili da pokušamo izbaciti plastiku iz upotrebe u školi. Naravno, to je težak izazov, jer je plastika postala nešto bez čega ne možemo funkcionirati, no došli smo do ideje da izradimo Plastični statut i da on bude smjernica u našem daljnjem ekološkom ponašanju, ističe pedagoginja škole Božena Mađor Brkić.

„Ponovno koristi i ne kupuj novo”, „Okruži se prirodnim materijalima i izbjegavaj umjetne materijale koji opterećuju okoliš”, „Kupuj hranu izravno od proizvođača, tako se umanjuju transportni troškovi i rasterećuje okoliš”, „Napuni perilicu rublja, ne peri u polupraznoj perilici i izbjegavaj korištenje sušilice rublja”, „Koristi platnene ili papirnate vrećice kod kupnje”. Naravno, tu su i druge preporuke koje se tiču zaštite okoliša, poput korištenja obnovljivih izvora energije, sadnje stabla u vrtu, kretanja bez automobila.

– Imali smo konstruktivne rasprave o tome što možemo odmah napraviti da smanjimo prisutnost plastike u okolišu. Plastika je najjeftinija pa ljudi za njom posežu, no kad smo već „osuđeni” na nju možemo ju odvojiti u poseban kontejner, odvajati odvojeno sve vrste otpada, ne kupovati plastične vrećice u trgovinama… Krenuli smo od uvodnih stavku budućeg Statuta, što želimo postići svojim djelovanjem, kako djelovati i na širu zajednicu. Zatim je trebalo definirati pojmove – što je plastika, koje vrste plastike imamo, što je recikliranje, kružno gospodarstvo…

Dogovorili smo se na kraju da bismo za početak pokušali u školi provesti jedan tjedan bez plastike, da vidimo kako sve to funkcionira. Bilježit ćemo probleme s kojima se tada susrećemo i predlagati materijale koji bi mogli zamijeniti plastiku, kaže prof. hrvatskog jezika Mate Bratović, koji je mentorirao učenike.

e spremnike. Recikliraj. Ponovno koristi. Izrađuj uporabne predmete. Pohranjuj u staklenke. Ne koristi jednokratnu plastiku. Koristi drvene četkice za zube, češalj, štapiće za uši, štipaljke…

Ovako započinje dokument koji bi uskoro trebala usvojiti Prirodoslovno-grafička škola, koje će tako postati prva škola s Plastičnim statutom a i šire.

Prirodoslovno-grafička škola niz godina provodi projekte kojima potiče ekološku osviještenost sugrađana, a najpoznatiji su svakako Eko dani, na kojima svake godine organiziraju različite aktivnosti, ekološke radionice, edukaciju, kvizove, biciklijade… Prošle školske godine otišli su korak dalje te su svoje aktivnosti poželjeli ukoričiti u jedan dokument koji će im dati smjernice, ali i obveze, o budućem ponašanju u školi i svojoj okolini – Plastični statut.

– Tijekom školske godine s učenicima smo proveli brojne aktivnosti oko pripreme Eko dana, organizirali radionice u dvorištu, izrađivali plakate, učili o reciklaži. I samo smo se iznenadili koliko smo ih uspjeli animirati, koliko su počeli razmišljati o tome i na kraju su predložili da pokušamo izbaciti plastiku iz upotrebe u školi. Naravno, to je težak izazov, jer je plastika postala nešto bez čega ne možemo funkcionirati, no došli smo do ideje da izradimo Plastični statut i da on bude smjernica u našem daljnjem ekološkom ponašanju, ističe pedagoginja škole Božena Mađor Brkić.

„Ponovno koristi i ne kupuj novo”, „Okruži se prirodnim materijalima i izbjegavaj umjetne materijale koji opterećuju okoliš”, „Kupuj hranu izravno od proizvođača, tako se umanjuju transportni troškovi i rasterećuje okoliš”, „Napuni perilicu rublja, ne peri u polupraznoj perilici i izbjegavaj korištenje sušilice rublja”, „Koristi platnene ili papirnate vrećice kod kupnje”. Naravno, tu su i druge preporuke koje se tiču zaštite okoliša, poput korištenja obnovljivih izvora energije, sadnje stabla u vrtu, kretanja bez automobila.

– Imali smo konstruktivne rasprave o tome što možemo odmah napraviti da smanjimo prisutnost plastike u okolišu. Plastika je najjeftinija pa ljudi za njom posežu, no kad smo već „osuđeni” na nju možemo ju odvojiti u poseban kontejner, odvajati odvojeno sve vrste otpada, ne kupovati plastične vrećice u trgovinama… Krenuli smo od uvodnih stavku budućeg Statuta, što želimo postići svojim djelovanjem, kako djelovati i na širu zajednicu. Zatim je trebalo definirati pojmove – što je plastika, koje vrste plastike imamo, što je recikliranje, kružno gospodarstvo…

Dogovorili smo se na kraju da bismo za početak pokušali u školi provesti jedan tjedan bez plastike, da vidimo kako sve to funkcionira. Bilježit ćemo probleme s kojima se tada susrećemo i predlagati materijale koji bi mogli zamijeniti plastiku, kaže prof. hrvatskog jezika Mate Bratović, koji je mentorirao učenike.

Kao najveći problem detektirana je jednokratna plastika, odnosno plastična ambalaža koju učenici donose. U hodnik je postavljen spremnik za odvajanje plastike, po učionicama velike 10-litrene boce vode prilagođene za prikupljanje čepova, no još bi bolje bilo kada bi učenici sa sobom nosili termosice, staklene boce…

Donošenje Plastičnog statuta u skladu je s ciljevima održivog razvoja kao što su osigurati pristup pitkoj vodi za sve, osigurati pristup pouzdanoj, održivoj i suvremenoj energiji po pristupačnim cijenama, promovirati uključivu i održivu industrijalizaciju i poticati inovativnost, osigurati održive oblike potrošnje i proizvodnje, poduzeti hitne akcije u borbi protiv klimatskih promjena i njihovih posljedica, očuvati i održivo koristiti oceane, mora i morske resurse, zaštititi, uspostaviti i promovirati održivo korištenje kopnenih ekosustava, održivo upravljati šumama, suzbiti dezertifikaciju, zaustaviti degradaciju, spriječiti uništavanje biološke raznolikosti itd.

Nakon procesa evaluacije usvojit će Plastično statut, a već sada pojavljuju se ideje da se akcija proširi i na papir. Prirodoslovno-grafička škola tako nastavlja djelovati s reputacijom najekološije škole u Zadarskoj županiji. „I šire”.