Hrvatska treba proglasiti puni gospodarski pojas na svojoj strani Jadrana. Bez toga, naše more će umrijeti – tvrdi to saborski zastupnik Hrvatske narodne stranke i nekadašnji predsjednik cehovskog sindikata ribara Petar Baranović. Iako je premijer Zoran Milanović nedavno u Saboru ustvrdio da Hrvatska nema pravnih mogućnosti proglasiti poseban pojas pod svojom jurisdikcijom jer su ulaskom u Europsku uniju naše vode zapravo postale europske, Baranović smatra da manevarskog prostora – još uvijek ima.
Hrvatska je 2003. proglasila Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas ZERP, ali je od njegove primjene izuzela zemlje članice Europske unije. Europska komisija u srpnju ove godine izdala je preporuku svim članicama EU-a na Mediteranu da proglase svoje isključive gospodarske pojaseve na moru. Hrvatska bi, apelira Baranović, trebala učiniti upravo ono što joj nalaže Bruxelles.
Sastanak s Talijanima
– Nije moguće da Europska komisija plaća studije konzultantima koji su neupućeni u europsko pravo i stanje na terenu. Riblji fond u Jadranu nestaje. Upravo zato se i savjetuje zemljama članicama da proglase isključive gospodarske pojaseve, kako bi ga mogle zaštititi za buduće generacije – objašnjava Baranović, napominjući kako je iz prikaza rasprostranjenosti ribe u Jadranu već na prvi pogled jasno da je 1948. bilo deset puta više ribe nego je ima danas!
Dosadašnji pristup u kojemu je bilo puno kaosa i malo reda doveo je, dakle, do debakla. Baranović nudi prilično konkretan plan: Hrvatska bi trebala inicirati sastanak s talijanskom stranom u Bruxellesu, a poziv bi se mogao uputiti i Sloveniji. I Hrvatska i Italija bi trebale proglasiti punu jurisdikciju u svojim gospodarskim pojasevima, a Europska komisija bi provodila mjere zaštite: uspostavljanje kontrole ribarenja, ograničavanje izlova, upravljanje viškovima iz kvota i zaštitom kritičnih točaka na Jadranu.
– Jabučka kotlina sa svojih 50 četvornih kilometara glavno je mrijestilište oslića i škampa na Jadranu. Ona je danas pustoš, i ako je svake godine na 45 dana ne zaštitimo od izlova, ove gospodarski najdominantnije skupine bi uskoro mogle potpuno nestati iz našeg mora – zaključuje Baranović.
Brigo moja…
Prof. dr. Alen Soldo, predavač je na Odjelu za studije mora Sveučilišta u Splitu i također drži kako nema nikakvog razloga da Hrvatska ne proglasi puni gospodarski pojas u Jadranu.
– Sve zemlje Europske unije koje izlaze na more imaju proglašene svoje gospodarske pojaseve. Čak i Malta. Europska komisija to preporučuje svima. Zemlje koje pod svojom jurisdikcijom imaju gospodarski pojas moraju se, naime, o njemu i brinuti, a to očito nekome u Vladi nije u interesu – ističe prof. dr. Soldo. On podsjeća da bi, prema studiji Europske komisije, Hrvatska punom primjenom gospodarskog pojasa mogla imati dodatnu dobit od čak 30 milijuna eura.
Predsjednik Euromediteranskog foruma i bivši saborski zastupnik koji je pokrenuo inicijativu proglašenja gospodarskog pojasa prof. dr. Tonči Tadić, razočaran je što Hrvatska ulaskom u EU nije regulirala to pitanje.
– Hrvatska pravno može i mora ograničiti Talijanima ribarenje u Jadranu. Doista mi nije jasno zašto Vlada ne aktivira i ekološki i ribolovni dio ZERP-a i ne definira granicu maksimalnog izlova, kako bi se Jadran zaštitio od devastacije – upozorava Tadić, koji za sve krivi premijerove savjetnike: iste one koji su prije deset godina govorili da Hrvatskoj ne treba gospodarski pojas, pa sad sebi, kako kaže Tadić, ne žele skakati u usta.
Akademik Davorin Rudolf pak smatra da je pogreška učinjena kad je Hrvatska popustila pod pritiscima i ribare iz zemalja EU-a izuzela od primjene ZERP-a.
– Mi već imamo naš gospodarski pojas, ZERP, no od njega su izuzete zemlje članice Unije. Što u praksi znači da Korejac ne može loviti u Jadranu, ali Talijan može. Propustili smo na žalost priliku da od Talijana za izlov ubiremo naknadu. Ono što nam preostaje jest da se založimo za zaštitu mrijestilišta, poput onih u Jabučkoj kotlini – zaključuje akademik Rudolf.
Vlada umiruje: Brinemo o svom moru
Stručnjaci u Ministarstvu poljoprivrede, pod čijom je nadležnošću i briga za ribarstvo, tvrde da proglašenje gospodarskog pojasa Hrvatskoj ne donosi ništa novo, jer Hrvatska već ima ZERP. U Vladi tumače i da nedavna preporuka Europske komisije zapravo ne sugerira državama članicama da proglase svoje gospodarske pojaseve, nego se jedino vodi pretpostavkom da se o moru bolje brine zemlja čije je to vlasništvo.
Što je zapravo zerp?
Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas pravni je derivat gospodarskog pojasa kojega je Račanova Vlada uvela kao ustupak Tomčićevom HSS-u. Ona po svojem sadržaju ima sve komponente gospodarskog pojasa, osim primjene vjetra i valova za proizvodnju električne energije u tzv. off-shore vjetroelektranama na otvorenom moru. ZERP je Sabor usvojio 2003., čime je Hrvatska dobila pravo istraživanja i iskorištavanja, očuvanja i gospodarenja živim prirodnim bogatstvima izvan vanjske granice teritorijalnog mora. Pod pritiskom Talijana, Slovenaca i Bruxellesa Hrvatska je od primjene ZERP-a 2008. izuzela državljane zemalja Europske unije. Danas tako hrvatski patrolni čamci kontroliraju hrvatske, ali ne i talijanske ribare.
Što Hrvatska propušta?
ZAŠTITA RIBLJEG FONDA
Ograničenje izlova u ugroženoj Jabučkoj kotlini, najvažnijem mrijestilištu na Jadranu
POTPUNU KONTROLU JADRANA
Zaštita od zagađenja sa brodova
MOGUĆNOST INTERVENCIJE NA PLOVILIMA KOJI UGROŽAVAJU EKOLOŠKU SIGURNOST
Trenutačno hrvatske vlasti mogu intervenirati samo ako im to dopusti vlasnik broda
UVOĐENJE SUSTAVA tzv. MORSKIH AUTOCESTA
Punom primjenom hrvatske jurisdikcije na Jadranu potpuno bi se uredilo i pitanje plovidbe trajekata na Jadranu.