Hrvatska nezaustavljivo juri prema rušenju rekorda nezaposlenosti iz 2002. godine kada je na burzi u jednom trenutku bilo 400 tisuća ljudi, a pojedini analitičari strahuju kako bi toliko nezaposlenih moglo biti na burzi početkom proljeća, odnosno već u ožujku. Taj juriš nije zaustavila ni odluka Hrvatske narodne banke da se bankama odledi blizu pet milijardi kuna za kredite poduzećima kako bi se otvorila nova radna mjesta, pa ispada da u nas više ne vrijedi ni stara ekonomska računica kapital plus investicije jednako radna mjesta.
– Kredit netko treba i uzeti, a to može samo poduzetnik koji ide u investiciju i zna točno što će s tim novcem napraviti. U ovome trenutku, u Hrvatskoj nema dovoljno potražnje za kreditima. To je problem, a ne nedostatak kapitala – ocjenjuje za naš list Velimir Šonje, ekonomist i direktor Arhivanalitike. Najnoviji rast nezaposlenosti Šonje prije svega sagledava kao sezonski učinak.
Sezonska komponenta
– Kada maknemo tu sezonsku komponentu, vidimo da nezaposlenost ulazi u određenu stagnaciju. Eto, to je taj optimizam koji nam preostaje u očekivanju proljeća kada će, opet sezonski, doći do smanjivanja nezaposlenosti, što će se pojačati u ljetnoj turističkoj sezoni.
U ovakvom hrvatskom gospodarstvu bilo bi optimistično očekivati da će se nezaposlenost u idućoj godini kretati ovogodišnjim trendovima. Dakle, u 2014. pada nezaposlenosti sigurno neće biti, a ako bi izostao daljnji strukturni rast, to bi bio zalog za optimizam – kaže naš sugovornik.
I Hrvoje Dolenec, glavni ekonomist Zagrebačke banke, očekuje rast nezaposlenosti u idućoj godini.
– Pri tome mi je teško govoriti o brojkama, hoće li to biti 400 tisuća nezaposlenih ili tisuća gore ili dolje. Ohrabruje tek podatak da je došlo do usporavanja rasta nezaposlenih.
Rast nezaposlenosti i izostanak rasta zaposlenosti bit će uzrokovani daljnjim restrukturiranjem cijele domaće industrije. Vidimo da se predstečajne nagodbe odugovlače, da će se stvarni efekt od njih osjetiti tek sljedeće godine – kazao nam je Dolenec.
Osvrnuvši se na pokušaj HNB-a da potakne gospodarski rast, Dolenec potvrđuje kako kapitala ima te da su banke spremne pratiti projekte i podnijeti rizik kroz izvore sredstava i troškove plasiranja kredita.
– Hrvatska narodna banka spremna je i u idućoj godini osloboditi dodatan kapital. Dakle, nije potrebno da se poduzeća zadužuju u inozemstvu, možda i pod nepovoljnijim uvjetima – veli glavni ekonomist naše najveće banke.
Viceguverner Hrvatske narodne banke Damir Odak upozorava kako će kreditiranje poduzeća u sljedećem razdoblju biti otežano jer se i same poslovne banke moraju posvetiti vlastitom sređivanju portfelja.
Velimir Šonje i Hrvoje Dolenec
– Financijski sektor vjerojatno ne može puno učiniti za gospodarski oporavak. Uglavnom je okrenut sam sebi, svojim unutarnjim odnosima, rješavanju problema u portfelju – kazao nam je Odak.
Izvori gospodarskog rasta u idućoj godini, odakle bi se kreirala nova radna mjesta, prema ocjeni Hrvoja Doleneca, dvojaki su.
– Investicije koje će otvoriti nova radna mjesta mogu doći širenjem poslova poduzeća koja su našla svoju tržišnu nišu. Takvih ima i treba gledati njihove primjere. Druga mogućnost jesu novi pogoni, nove tvrtke. Nažalost, restrukturiranje industrije koje sam spomenuo pokazuje da mnoge tvrtke, velike tvrtke, proizvode s većim troškovima i više zaposlenih nego što je to slučaj kod konkurencije u Europskoj uniji. Sve u svemu, perspektiva nije ugodna, ali tako stvari stoje – komentira Dolenec.
Priljev kapitala
Velimir Šonje kao izvore rasta i strukturnog smanjivanja nezaposlenosti vidi smanjenje javne potrošnje i reforme koje će privući strane investicije.
– Jedino se na taj način može ostvarivati pozitive stope rasta BDP-a i stvoriti uvjete za otvaranje novih radnih mjesta – zaključuje Šonje.
Vlada je svoja očekivanja u pogledu gospodarskog rasta i smanjenja nezaposlenosti iznijela u proračunskim projekcijama, označivši kao izvore rasta pojačani priljev kapitala iz fondova Europske unije, državne i investicije javnih poduzeća te pojačanu investicijsku aktivnost privatnog sektora provedbom Zakona o strateškim investicijama. Konkretnu procjenu o tome koliko bi radnih mjesta iz tih izvora moglo biti otvoreno Vlada ne iznosi.
Ima li je uopće?