HDZ-ov zastupnik Frano Matušić ustvrdio je danas da su na sceni političke igre oko Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN), upozoravajući da ta agencija od 15. listopada ne može normalno funkcionirati, jer je istekao mandat ravnateljici i dvojici članova Upravnog vijeća.
“Nitko se oko toga ne uzrujava, a što se iza toga valja, možemo vidjeti iz nekih napisa, po kojima ministar gospodarstva na to mjesto želi postaviti svoj, HNS-ov kadar, i to odvjetnika čiji je odvjetnički ured pod blokadom”, rekao je Matušić u raspravi o izvješću o radu AZTN-a u 2012. Upozorio je da zakon zabranjuje postavljanje stranačkih dužnosnika u tijela AZTN-a.
Matušić je podržao izvješće, a posebno je upozorio na mišljenje AZTN-a da država u predstečajnim nagodbama dugove može otpisivati isključivo pod istim uvjetima kao i drugi vjerovnici. U suprotnom bi se, tumači AZTN, otpis dugova smatrao državnom potporom.
“Otpisivanje dugova navodno uglednim poduzetnicima sa stranačkim predznakom nije rijetkost. To je zabrinjavajuće i Agencija je na to upozorila”, rekao je Matušić.
Zastupnici su upozorili i da su zbog kartelnog djelovanja kažnjavani isključivo mali poduzetnici, dok su velike korporacije ostale netaknute.
Petar Baranović (HNS) primjećuje da je kažnjeno nekoliko pekara i autobusera, a da su zbog nedostatka dokaza odbačene prijave protiv tzv. velikih igrača.
“Neću ulaziti u grijeh činjenja, ali otvaram i pitanje grijeha nečinjenja, odnosno pitam što je AZTN propustila napraviti”, rekao je Baranović, referirajući se na podatak o dogovorenoj otkupnoj cijeni pšenice od kunu i pet lipa.
“To je bila informacija kojom su nas mediji danima bombardirali, pa sad pitam jeste li izvršili grijeh nečinjenja, jeste li trebali reagirati kod jasne informacije da je među veletrgovcima otkupljivačima dogovorena ta cijena”, pita Baranović.
Cijena pšenice je dogovorena, kao što se dogovaraju sve cijene, rezolutan je laburist Branko Vukšić, koji opetuje da veliki trgovački lanci ucjenjuju hrvatske proizvođače koji se ne usude žaliti AZTN-u, jer ih, u suprotnom, neće biti na policama trgovina.
Agencija, kazao je, to ne sankcionira, a proizvođači znaju da je AZTN “samo smokvin list”.
“Agencija bi trebala biti strah i trepet, ali strah i trepet je Ivica Todorić i njemu slični, oni reguliraju tržište i diktiraju kako će AZTN raditi”, izjavio je Vukšić tvrdeći da se veliki igrači u Hrvatskoj sastanu u kletima i utječu na to kako će se regulirati tržište.
Potpredsjednik Vijeća AZTN-a Mladen Cerovac izvjestio je da je Agencija lani riješila ukupno 395 predmeta što je blago povećanje u odnosu na 2011. Uspjela je to uz manji broj djelatnika, konkretno s 53 u odnosu na 57 u 2011. godini.
Cerovac za prošlu godinu posebno ističe otkrivanje i kažnjavanje kartelnog sporazuma u linijskom prijevozu putnika i posebnog linijskog prijevoza učenika u Međimurju, te kartela na tržištu pekarskih proizvoda u Osječko-baranjskoj županiji.
U Izvješću su, naveo je, prikazani i slučajevi kada i nakon opsežnih analiza nije bilo moguće dokazati dogovorno ponašanje. Riječ je, precizirao je, o primjerima navodnoga usklađenog djelovanja poduzetnika u sektoru telekomunikacija, navodnog dogovora ponuditelja na javnim nadmetanjima i slično.
Najavio je da će otkrivanje dogovora između izravnih konkurenata kao što je npr. dogovor o cijenama, dogovor o podjeli tržišta i slično i njihovo sankcioniranje, ostati u središtu aktivnosti AZTN-a.
Ivo Jelušić (SDP) uvjeren je da su karteli pekara u Osijeku i autoprijevoznika u Međimurju rezultat nepoznavanja zakona.
Da su znali da je protuzakonito, ne bi potpisivali sporazum, uvjeren je Jelušić, koji većim problemom smatra usmeno dogovaranje kartela velikih korporacija, koje je vidljivo na tržištu, ali teško dokazivo.
“Veće korporacije imaju vrsne pravnike i oni si neće dozvoliti potpisivanje takvih ugovora, ali će to učiniti na svaki drugi način, formalno poštujući propise. Radi se o usmenim dogovorima, negdje na piću, koji nigdje nisu potpisani, ali se u praksi provode”, rekao je Jelušić, upozorivši da usluge mobilnih operatora “nalikuju kao jaje jajetu, a enormno su skupe”.
Stazić: Zakon o javnoj nabavi okvir za korupciju i pljačku
Potpredsjednik Hrvatskoga sabora Nenad Stazić (SDP) pridružio se danas zastupničkim pohvalama rada Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave, ocijenivši da problem leži u zakonu o javnoj nabavi i da ga treba promijeniti.
Taj je zakon (bio) idealan pravni akt za korupciju i pljačku biblijskih razmjera, velika domovinska pljačka izvedena je po zakonu o javnoj nabavi, rekao je Stazić navodeći gradnju auto-cesta, bojanje tunela, Fimi mediju.
SDP-ova zastupnika posebno veseli što je i HDZ podržao rad Komisije, s obzirom da je, napominje, Komisija snažno antikorupcijsko tijelo.
HDZ-ov zastupnik Josip Borić uzvraća mu slučajem sisačke županice Marine Lovrić Merzel (SDP) koja je kupila Audi A6, od 150 kW i sedam brzina, jer je samo taj automobil zadovoljio uvjete raspisanog javnog natječaja.
Što reći kad se županica javlja na telefon ‘Halo, ovdje Audi centar’, je li to izrugivanje postupka javne nabave, pita Borić?
Ako postojeći zakon omogućuje da netko nabavlja robu od unaprijed određenog proizvođača, zakon treba promijeniti i popraviti, odgovara Stazić.
I nezavisna zastupnica Jadranka Kosor upozorava na slučajeve da se legalno, putem natječaja kupuju skupi automobili, a u “natječajima samo nedostaje fotografija modela koji se želi kupiti”. Zanimljivom je označila pojavu da, što se u nekoj sredini živi bjednije i teže, to lokalni čelnici žele veće, bolje, objesnije aute.
Borisu Kovačiću (SDP) zanimljivo je da Kosor sada progovara o nabavci skupih automobila. Ne sjeća se, dodaje, da je o tome govorila kad je to radio njezin šef.
Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave je samostalno i nezavisno tijelo nadležno za rješavanje o žalbama u postupcima javne nabave.
Od svojeg osnutka, Komisija se prometnula u važnu polugu u antikorupcijskom djelovanju cijelog sustava, rekao je zamjenik predsjednice Komisije Anđelko Rukelj.
Komisija je, izvijestio je, u 2012. godini zaprimila 1728 žalbi, deset posto manje nego godinu prije. Glavnina žalbi, njih 1676 odnosila se na postupke javne nabave, 52 žalbe na postupke dodjele koncesija.
Smanjenje broja žalbi u 2012. bilo je samo mala devijacija u stalnom porastu broja postupaka pred Komisijom, rekao je Rukelj, navodeći da se u 2013. do 28. listopada broj predmeta povećao za 26 poso u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
Od 1728 zaprimljenih žalbi riješeno je njih 1566.
Žalba je usvojena u 22 posto slučajeva, odbijena u 32 posto slučajeva.
Vrijednost kontroliranih postupaka javne nabave u 2012. godini iznosila je oko 11,5 milijardi kuna, naveo je Rukelj.