Jesu li mjerilo znanja i uspješnosti učenika njihove ocjene, ili se ono mjeri nekim sasvim drugim kriterijima? Ovo pitanje još se jednom potegnulo za vrijeme nedavnih srednjoškolskih e-upisa tijekom kojih je najvažniji kriterij bio upravo ostvareni broj bodova ocjenama u osnovnoškolskom sustavu, a čijim rezultatima se ministar Željko Jovanović oduševljeno hvalio.
I dok se pobrojavalo tko je koliko učenika i s kojim bodovnim pragom upisao negdje sa strane ispala je činjenica da su privatne srednje škole, osobito gimnazije zbog ministrove odluke da moraju imati iste kriterije, odnosno isti bodovni prag kao i državne, tj. javne škole ove godine nisu uspjele upisati dovoljan broj učenika i mnoge su se našle u teškoj financijskog situaciji u kojoj će možda morati otpuštati profesorski kadar, a neke čak i zatvoriti vrata.
Iste svjedodžbe, isti bodovni prag
Zadarska privatna gimnazija zbog ministrove odluke ove je godine umjesto tridesetak upisala svega desetak učenika i tako izgubila 600.000 kuna. Istu tu cifru Ministarstvo je izbilo državi iz džepa jer će se ti učenici sada školovati na račun države iako su njihovi roditelji imali želju i mogućnost sami financirati obrazovanje svoje djece.
– Naše iskustvo e-upisa, koji se upravo glorificiraju, je ovakvo. Ministarstvo je u ime nekakve pravednosti odlučilo da se u privatne škole mogu upisati učenici prema kriterijima koje su oni odredili – bez konzultacije s Udrugom privatnih škola. Moć su dalje demonstrirali odbijajući bilo kakvu komunikaciju s Udrugom, unatoč silnim naporima od strane Udruge da se dogovori nekakav susret. Takav odnos nedvosmisleno iskazuje stav Ministarstva prema privatnom školstvu.
Posljedica toga na upis učenika u Zadarsku privatnu gimnaziju je dramatična. Umjesto tridesetak novih učenika u ZPG se upisalo deset, ogorčen je ravnatelj Zadarske privatne gimnazije Nikica Simić. To ih je dovelo, kaže Simić, u situaciju da je buduće poslovanje škole ozbiljno ugroženo, što dovodi u pitanje i tridesetak radnih mjesta.
Glavni razlog zbog kojeg su od ove godine u potpunosti izjednačeni kriteriji, odnosno bodovni prag, prema riječima Sabine Glasovac, pomoćnice ministra obrazovanja činjenica da svi dobivaju iste svjedožbe. Sam ministar izjavio je kako bi se drugačiji kriteriji mogli tumačiti kao “kupovanje” znanja.
– Za sve učenike i učenice pri upisu u srednje škole moraju vrijediti isti uvjeti jer, na kraju krajeva, učenici koji pohađaju privatne škole s pravom javnosti imaju jednak status kao i učenici “javnih” škola – dobivaju svjedodžbe koje su jednako vrijedne – poručila je Glasovac.
Država ne financira privatne škole
Iako je jednaki bodovni prag za sve škole i do sada važio, razlika je bila u tome što privatne škole ne daju naglasak na ocjenama, odnosno naglasak daju i na nekim drugim kriterijima pa uglavnom imaju i dodatne razgovore s učenicima koji pišu dodatne eseje, ispite i slično. Također, njihovi dosadašnji rezultati na državnoj maturi na kojoj često pokažu i iznadprosječno znanje, ali i na državnim natjecanjima na kojima osvajaju visoke rezultate te upisuju željene fakultete dovoljno govori za sebe. Za razliku od državnih škola u privatnom školstvu učenici rade u optimalnim uvjetima kakve svi ministri obrazovanja na početku mandata redom obećavaju svim hrvatskim učenicima, a koje je na razini obrazovanja u visokorazvijenim zemljama svijeta. Imaju veći broj kadra, radi se u manjim razredima, a u ZPG-u se provodi i eksperimentalni program u školstvu koji je do sada pokazao odlične rezultate iako ga Ministarstvo ne želi službeno priznati.
Glavni razlog zbog kojeg su privatne škole zatražile da se na njih ne odnose državni kriteriji jest i taj što država ni najmanje ne sudjeluje u financiranju privatnog školstva, iako se u nekim zemljama, osobito EU, to itekako prakticira te se neke zemlje uvelike oslanjaju i na privatno školstvo.
– Razumijemo financijske poteškoće u kojima se nalaze neke privatne škole u Hrvatskoj, međutim moramo shvatiti da u trenutku kada se smanjuju sredstva koje država osigurava za standard i redovnu djelatnost škola koje je zakonski dužna financirati, naprosto ne možemo razgovarati o novim financijskim izdacima u obliku sufinanciranja privatnih škola s pravom javnosti, kaže Glasovac podsjećajući da je država dužna financirati ustanove u školstvu kojima je osnivač država, jedinica lokalne i regionalne samouprave.
I Nikica Simić čekajući što će dalje biti sa sudbinom privatnog školstva podsjeća sugrađanku Glasovac, ali i ministra obrazovanja kako su svi učenici Zadarske privatne gimnazije, bez obzira na bodovni prag položili državnu maturu, a to isto tako nešto govori i o razlici između privatnog i javnog školstva i smjera kojim bi hrvatsko obrazovanje trebalo ići.