Iako će većina članaka posvećenih predstojećim lokalnim izborima vjerojatno biti usmjerena na predviđanje pobjednika, tema ovog teksta je analiza dosadašnjih izbornih rezultata kako bi se ukazalo na neke stabilne karakteristike zadarskog biračkog tijela.
Konkretno, mapirani su rezultati izbora za Sabor iz 2011. godine i europarlamentarni iz 2013. prema biračkim mjestima u gradu Zadru (osim nekoliko izdvojenih mjesta poput otoka koju administrativno pripadaju Zadru te Kožina i Dračevca, zbog dislociranosti i relativno malog broja glasača). Razlog za odabir baš tih izbora leži u činjenici da su to izbori na državnoj razini održani nakon 2009. kada je HDZ pobijedio na posljednjim lokalnim izborima (kao i na svima do tada), a, za razliku od onih predsjedničkih 2010. u kojima je Ivo Josipović uvjerljivo pobijedio, a Andrija Hebrang u Zadru bio tek treći, u oba slučaja HDZ i SDP su bili prvi i drugi kako na izborima, tako i na svim biračkim mjestima.
Prije svega, treba konstatirati kako je Zadar specifičan u odnosu na svoju županiju, što je karakteristika koju dijeli s ostatkom dalmatinskih gradova, pa je tako SDP pobijedio i 2011. i 2013. (s 13% odnosno 1.3% razlike ispred HDZ) dok je na razini županije HDZ odnio pobjedu. Dapače, na europarlamentarnim izborima SDP je osvojio više glasova u gradu, nego u županiji.
Međutim, kada se govori o Gradu Zadru kao administrativnoj cjelini rezultati su puno zanimljiviji, što se može vidjeti i iz priloženih mapa. Na parlamentarnim izborima 2011. SDP je odnio uvjerljivu pobjedu, ali usporedbom s puno više neizvjesnim europarlamentarmim izborima mogu se vidjeti neke pravilnosti u glasačkim preferencijama u različitim dijelovima grada (dok predsjednički rezultati 2010. to također potvrđuju, ali ovdje nisu mapirani zbog jednoličnog rezultata).
Mape su izrađene tako da su prvo ucrtana sva biračka mjesta u Zadru, osim otoka, Kožina i Dračevca. Potom je svakome mjestu pridružena boja u ovisnosti o izbornom rezultatu. Crvena boja označava SDP i što je mjesto intenzivnije crveno to je razlika u postotku bila veća. Najintenzivnija boja ukazuje na pobjedu SDP-a s više od 20% razlike, a najslabija na pobjedu s manje od 5%. Isto je načelo primijenjeno za HDZ, ali je u tom slučaju korištena plava boja. Biračka mjesta na kojima je razlika bila manje od 1% označena su sivom.
Očito je da se Zadar može podijeliti u tri zone. Jedna je periferna u kojoj je jači HDZ i koju karakterizira slabija gustoća naseljenosti te Arbanasi. Druga je zona ona u kojoj dominira SDP i predstavlja gradski centar i gusto naseljene središnje dijelove uz more. U trećoj zoni se dogodio najveći pomak i na njoj se najbolje vidi zaokret izbornih rezultata, a većinom se nalazi između centra i periferije – Borik, Bokanjac, Diklo itd). Pretpostavljivo je da će raspoloženje u tim dijelovima imati najveći utjecaj na izborni rezultat, jer su glasačke tendencije u druge dvije zone puno stabilnije.
SDP (2011): Voštarnica 57,54%, OŠ Šimuna Kožičića Benje (11) 52,59%, Prostorije CO (Vrulja) 51,96%, OŠ Bartula Kašića 51,31%, OŠ Šime Budinića 50,27%
HDZ (2011): Crno 49,49%, Gaženica 43,36%, Arbanasi (2) 42,76%, Arbanasi (1) 38,68%, Crvene kuće 38,39%
SDP (2013): OŠ Šimuna Kožičića Benje 52,03%, Jazine 1 51,50% OŠ Šimuna Kožičića Benje 2 49,53%, Voštarnica 48,72%, Vrulja 48,70%
HDZ (2013): Crno 72,07%, Crvene kuće 55,02%, OŠ Stanovi 54,45%, Gaženica 53,30%, Arbanasi 2 51,25%