Nakon što je doc. dr. Nikola Vuletić poslao otvoreno pismo predsjedniku Sabora i vratio mu državnu nagradu zbog štetnosti Pravilnika o uvjetima za izbor u nastavna zvanja, sinoć je ta tema okupila veliki broj zadarskih studenata i profesora na tribini Odbora za bolonju Studentskog zbora.
Od kada je 1. ožujka usvojen sporni Pravilnik u hrvatska akademska zajednica digla je galamu. Prvi je reagirao zagrebački rektor Bjeliš, pa zadarski profesor Vuletić, spaljivali su se znanstveni radovi ispred Ministarstva znanosti, prošlog se petka pobunio Rektorski zbor, a spremaju se i tužbe.
Međutim, zadarsko sveučilište čije su sastavnice isključivo društveni i humanistički studiji, a koje ovaj Pravilnik najviše pogađa, nije se očitovalo u javnosti. Ustvrdio je to prof. dr. Igor Radeka, koji je kao potpredsjednik Sindikata znanosti RH kazao kako su Pravilnik kao i prijedlog Zakona o visokom obrazovanju način uštede koju provodi resorno ministarstvo, ali i opstanak ministra Jovanovića koji nije spriječio sve manja izdavanja iz državnog proračuna za znanost i obrazovanje.
Posljedica toga je Pravilnik donesen bez suglasnosti Vijeća za humanističke znanosti i podvojenog mišljenja Vijeća za društvene znanosti, a koji će dovesti do kadrovskog slabljenja upravo tih znanstvenih područja. Pravilnik je prelomljen preko koljena, složili su se sudionici tribine koju je vješto vodio Mate Vučić, predsjednik Studentskog zbora.
Društvene i humanističke znanosti najviše su pogođene jer je njima propisano mjerenje uspješnosti koje verificira znanstvene radove iz tih područja uglavnom na engleskom jeziku. Kao posljedica toga uslijedit će otkazi asistentima koji nisu ispunili uvjete, budući da je Pravilnik stupa na snagu odmah, bez mogućnosti prilagodbe.
Za napredovanje u više zvanje, tim će Pravilnikom trebati dvostruko više uvjeta nego li do sada. Na tendenciju da se društvene i humanističke znanosti prikazuju kao paraziti na uštrb prirodnih i tehničkih, odnosno neoliberalnog kapitalizma, te da se tako oduzima pravo građanima na pismenost i kulturu, argumentirano i slikovito govorili su prof. Nikola Vuletić, Gordana Čupković i Mario Županović.