Prema podacima iz Vinogradarskog registra Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, vjerojatno je da će Hrvatska na dan pristupanja EU imati opseg vinogradarskih površina od oko 25.000 ha.
Taj obujam vinogradarskih površina značit će izravni proizvodni potencijal unutar kojeg će se moći uzgajati vinogradi. Unutar tih površina moguća je zamjena sortimenta, promjena tehnologija i tehnika proizvodnje, zamjena starog nasada novim, do uključivo premještanja vinograda u okviru iste površine sve bez značajnog povećanja proizvodnje.
Kako je nedavno za Glas Slavonije naveo ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina, režim prava sadnje ne označava grubu “apsolutnu” zabranu sadnje.
Naime, zabranu sadnje karakterizira Nacionalni okvir definiran evidentiranim nasadima i tzv. nacionalnom rezervom koji otprilike čine nacionalnu proizvodnu površinu koja se ne može bez odobrenja povećavati, odnosno kojom se sustavno upravlja i dodjeljuje pravo na sadnju bilo da se radi o proizvodnom nasadu, eksperimentalnim nasadima (pokusni), rasadnicima i slično, dok su izuzete površine vinograda za vlastitu potrošnju.
Zabrana do kraja 2015.
Prema zakonodavstvu EU, zabrana sadnje vinograda trajat će do 31. prosinca 2015. Za trajanja te zabrane u EU se primjenjuje sustav prava sadnje, koji će i Hrvatska morati početi primjenjivati ulaskom u EU. Kroz sustav prava sadnje vinogradi će se moći saditi dodjeljivanjem prava nove sadnje (to će biti za sadnju vinograda u eksperimentalne svrhe ili za matične nasade), prava ponovne sadnje (dodjeljuju se proizvođačima koji su iskrčili vinograd, a površina vinograda za koju su dodijeljena prava ponovne sadnje može biti jednaka ili manja od iskrčene površine) i dodjeljivanjem prava sadnje iz nacionalne rezerve (dodjeljuju se proizvođaču koji namjerava posaditi vinograd ako ne posjeduje prava ponovne sadnje koja još nije iskoristio).
Nacionalna rezerva sastoji se od neiskorištenih prava nove sadnje, neiskorištenih prava ponovne sadnje, prava ponovne sadnje kojih su se korisnici odrekli prije isteka roka njihovog korištenja, te neiskorištenih prava sadnje dodijeljenih iz rezervi. Iz navedenoga, proizvođač će da bi posadio vinograd (novi proizvodni nasad za tržište) morati ishoditi dozvolu za sadnju”, rekao je Jakovina.
Otvara se tržište
Kad je riječ o proizvodnji vina, Jakovina je naveo kako se ulaskom u Europsku uniju Hrvatskoj otvara pristup tržištu od 500 milijuna stanovnika i da se u toj različitosti tradicija, običaja, ukusa i navika hrvatska vina moraju isticati svojom posebnom kakvoćom i specifičnim organoleptičkim svojstvima.