Afera s kancerogenim mlijekom, točnije nađenom povišenom koncentracijom aflatoksina M1 u proizvodima “Dukata” i “Vindije”, pokazala je da nema sustavne kontrole kvalitete namirnica na hrvatskom tržištu, odnosno da nositelji kontrole u nas ne reagiraju preventivno. Tvrde to predstavnici potrošačkih udruga s kojima smo razgovarali, a u prilog njihovoj tvrdnji ide i činjenica da se iz godine u godinu smanjuju sredstva za testiranja ispravnosti prehrambenih proizvoda.
Ta sredstva su, prema informacijama kojima raspolažem, čak 60 posto manja nego lani. To znači da sanitarna, veterinarska i gospodarska inspekcija čak i da ima namjeru ići u pojačane kontrole nema čime. Velik je problem i što se na uzorkovanje ne izuzima dovoljno uvoznih proizvoda, zbog čega je nastalo stanje koje apsolutno pogoduje mešetarima, naravno, na štetu hrvatskih kupaca – drži Ante Tičić, savjetnik “Dalmatinskog potrošača” i bivši predsjednik te udruge.
Prije deset godina ova je udruga uložila 11.000 kuna za analizu zdravstvene ispravnosti nekoliko prehrambenih proizvoda koja je obavljena u splitskom Zavodu za javno zdravstvo.
Sumnjive kontrole hrane
Moram reći kako su rezultati te analize za nas bili, u najmanju ruku, sporni. Primjera radi, ista je ocjena dana za tri uzorka jogurta različitih proizvođača, čak je i njihov kiselinski sastav ispao isti. Za svaki od tih proizvoda analiza je koštala oko 1000 kuna, a slična cijena na snazi je i danas. Nakon toga shvatili smo da se te analize trebaju raditi u neovisnim laboratorijima, a ne u državnim ustanovama i baš zato nismo htjeli sudjelovati u projektu Ministarstva gospodarstva prije pet godina, bolje rečeno, farsi. Ministarstvo je, naime, izdvojilo novac za kontrolu određenih proizvoda, a u pitanju su bile čokolade i kobasice, uz naputak potrošačkim udrugama koje će točno proizvode izuzeti i gdje će ih poslati na analizu. Ne moram ni govoriti da su svi proizvodi potvrđeni kao zdravstveno ispravni – kaže Tičić.
Problem je, prema njegovim riječima, i što Agencija za hranu sa sjedištem u Osijeku ne ostavlja dojam neovisne organizacije jer je direktno odgovorna Ministarstvu poljoprivrede, odnosno Vladi RH umjesto da ima samostalnost u obavljanju poslova i da je odgovorna samo Hrvatskom saboru.
Tajni kupci
Rješenje bi, ističe Nenad Kurtović, predsjednik Saveza udruga za zaštitu potrošača, bilo da Ministarstvo poljoprivrede (kad je u pitanju hrana op.a.) odobri sredstva za takozvane tajne kupce, koji bi izuzimali proizvode i davali ih na analizu bez znanja bilo koje državne institucije.
U trgovini, dakle, kupimo što hoćemo i odnesemo to u neovisni laboratorij, koji je dužan čuvati tajnu, na analizu. U zemljama Europske unije udruge imaju vlastita sredstva za takve akcije, no mi, nažalost, nemamo. U Njemačkoj, primjerice, postoji neovisna zaklada koja uspoređuje i ispituje proizvode i usluge na tržištu “Stiftung Warentest”, a Nijemci vjeruju više njoj nego Crkvi i policiji.
Ta organizacija konstantno obavlja kontrole proizvoda na tržištu i objavljuje zdravstveno neispravne proizvode, a financira se prodajom mjesečnog biltena po cijeni od četiri eura. Pojedine zemlje, primjera radi, Mađarska, Češka i Srbija, koriste se rezultatima njihovih analiza, pa bi i naše Ministarstvo poljoprivrede moglo zaključiti ugovor sa “Stiftung Warentestom”. Opasni proizvodi s njihove liste nalaze se i na policama hrvatskih dućana – kaže Kurtović.