S ministricom graditeljstva Ankom Mrak Taritaš razgovarali smo par dana nakon što je službeno postala članicom Hrvatske narodne stranke. To i činjenica da se u ovom trenutku jedno od ključnih stranačkih pitanja vrti oko odlaska Radimira Čačića s mjesta predsjednika HNS-a i kandidature Vesne Pusić za tu funkciju odredili su i početak razgovora.
Nedavno ste se učlanili u Hrvatsku narodnu stranku? Zašto ste to učinili baš sad?
– Istina, nedavno sam se učlanila. Nikad nisam skrivala da sam simpatizer HNS-a. A na to sam se ipak odlučila kako bih mogla dati veći doprinos stranci, prisustvovati sastancima, biti informiranija.
Kakvi su vaš odnosi s Vesnom Pusić? Bi li ona bila najbolja predsjednica HNS-a?
– Vesna Pusić je meni odlična! Apsolutno sam za to da postane predsjednica HNS-a. Tu nemam nikakve dileme.
Mislite li da se priča s Radimirom Čačićem negativno odrazila na ionako slab rejting HNS-a?
– Mislim da će na rejting HNS-a sada najviše pozitivno utjecati dolazak novog vodstva te poruka jedinstva i snage stranke. Osobno mislim da se gospodin Čačić nalazi u situaciji u kojoj se može naći svatko od nas. Mislim da treba malo vremena da se sve to slegne.
Što, kao nova HNS-ova ministrica, mislite o porezu na nekretnine, od kojega SDP-ov ministar Slavko Linić ne odustaje i najavljuje ga za svibanj?
– S obzirom na gospodarsku situaciju, mislim da je za takav porez prerano. Prvo ljudima treba osigurati egzistenciju, zaposliti ih, pokrenuti investicije.
O Ombli s argumentima
Kad smo kod investicija, slažete li se s ministrom zaštite prirode Mihaelom Zmajlovićem koji namjerava odustati od gradnje hidroelektrane Ombla jer je na toj lokaciji otkriveno čak 14 endemskih vrsta životinja?
– Ombla je elektrana koja se nalazi u dokumentima kao nešto što je u prostoru moguće. Ali ako procjene utjecaja na okoliš pokažu da će HE trajno utjecati na okoliš, onda se neće graditi. Jednostavno treba staviti sve pluseve i minuse na papir. Hrvatska nema stabilan energetski sustav, ovisimo o stranoj energiji. Ali ako je stvarno toliko puno endemskih vrsta, onda treba ili odustati od gradnje ili je prolongirati za neko drugo vrijeme.
Povod ovog razgovora je i dokument koji će uskoro biti prezentiran Vladi, a koji nije izrađen još od 1999. godine – Stanje u prostoru RH od 2008. do 2012. za koji tvrdite da je temelj za budući razvoj države i investicije. O čemu se radi?
– Taj je dokument izuzetno važan jer je polazna osnova za izradu strategije prostornog i gospodarskog razvitka, daje nam usmjerenje što dalje činiti… Takvo izvješće se prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji mora donositi svake četiri godine, nakon čega se u Saboru moralo raspravljati o njemu. Sabor bi trebao reći je li strategija razvoja bila dobra ili loša i što bi se sve trebalo ili ne bi smjelo napraviti u budućem razdoblju.
Dobro ili loše?
Ako je zadnje takvo izvješće prezentirano prije 14 godina, zar to ne znači da je cijelo to vrijeme kršen zakon?
– Zakonska odredba je bila da se izvješće mora podnositi svake četiri godine, a činjenica je da to nije napravljeno. Mi smo lani u veljači počeli raditi taj dokument iz kojeg će se vidjeti u kojem će se smjeru Hrvatska razvijati na lokalnoj i globalnoj razini. Neću reći koliko je realno stanje dobro ili loše. Ali pokazalo se da imamo sasvim dovoljno građevinskih područja za razvitak, dakle ne treba ih dodatno proširivati, a cestovna i cjevovodna infrastruktura izuzetno je dobra. Ali imamo jako lošu željezničku infrastrukturu, zapostavljene regije uz granice. Također, mora se mnogo pažljivije graditi na otocima i područjima uz more jer ondje imamo strašnu devastaciju.
Vidio sam da po veličini planiranih, a neizgrađenih građevinskih područja prednjači Primorsko-goranska županija s čak 12.700 hektara?
– Da. Tu se moram vezati za ovaj Zakon o strateškim investicijama, koji je izazvao veliku buru: ističem da se ništa neće moći graditi izvan područja koja su već prije predviđena za gradnju. Mi želimo u novom sustavu imati prostorni plan Republike Hrvatske kako bismo znali koji je stvarni interes države.
Glas lokalne zajednice
Ali Gorski kotar je većinom pod šumom. Znači li to teoretski da netko može posjeći 12.700 hektara šume da bi se izgradilo neku tvornicu ili turistički centar?
– Ministarstvo poljoprivrede trebalo je dati suglasnost da se određeno područje prenamijeni u građevinsko zemljište. To je već prije učinjeno, to nije nešto novo. Tu treba paziti na aspekte zaštite šuma, vode, zemlje, zraka… Lokalna zajednica je ta koja može reći je li im gradnja nečega neprihvatljiva iz nekog od tih razloga. Ali, ako je netko u ovih 20 godina, kada su i određene veličine prostora za građenje po županijama, nešto planirao, a u tom vremenu ništa nije izgradio, znači da je ta odluka bila kriva i treba je preispitati. A prije svake sječe i gradnje treba izraditi procjenu utjecaja zahvata na okoliš i prirodu. Uz to, svi se u tom procesu moraju složiti hoće li određeni prostor biti za gospodarsku ili turističku namjenu ili će se prenamijeniti u poljoprivredno ili šumsko zemljište. Pojedina lokalna zajednica će odlučiti da će joj negdje više koristiti šuma, nego tvornica ili turistički centar.
Koji su nam priroriteti prema novom izvješću u stanju u prostoru?
– Najveći problem je distribucijski sustav dalekovoda. U ratu su dalekovodi porušeni, a od tada smo dosta skromno razvijali tu mrežu električne energije. Zato smo predložili izgradnju 400 kilovoltnih dalekovoda jer oni stvaraju najmanje gubitaka struje. To je neki plan za idućih 10 godina. Treba maksimalno razviti energetski sustav jer tu imamo strašne gubitke. To nije neka okvirna procjena, to pokazuje ovo izvješće, koje svatko može pročitati na web-stranici Ministarstva.
Primijetio sam da se ističe što brži prelazak na obnovljive izvore energije?
– Da. Mi imamo obvezu proizvoditi 20% energije iz obnovljivih izvora do 2020. Moram reći da tu treba više uključiti, a što je izvješće pokazalo, kontinentalnu Hrvatsku, a ne samo obalu. Tu je veliki nesrazmjer, a na kontinentu imamo veliki potencijal. Ljudi često ne znaju da, primjerice, za rad vjetroelektrana ne smije puhati jak vjetar nego lagan, ali konstantan. Isto tako, za fotonaponske ćelije nije bitno da je temperatura 40, nego da je više sunčanih dana.
U izvješću se precizira da treba bitno skratiti proceduru potrebnu za postavljanje solarnih kolektora, fotonaponskih ćelija, dizalica topline, vjetroleketrana…
– Želimo napraviti jednu jedinu dozvolu! Zato je pred nama složen i veliki posao. To znači da trebamo definirane prostorne planove, ubrzati legalizaciju, što je konačno učinjeno, zatim moramo obaviti procjenu utjecaja na okoliš i dobiti suglasnost vlasnika zemljišta. U suštini naš cilj je da se svi to poslovi riješe u jednom jedinom danu i da investitoru pri tome treba jedna dozvola. I zbog toga je, među ostalim, rađeno ovo izvješće.
Prodaja neprodanih stanova pun je pogodak
Što je s građenjem novih i prodajom svih neprodanih stanova, čije su cijene još nerealno visoke?
– Počele su predbilježbe za POS-ove (poticana stanogradnja, op.a.) stanove koji će se uskoro početi graditi u Zagrebu i Splitu i on ide svojim putem. A za program POS plus u ožujku ćemo utvrditi modele po kojima ćemo prodavati tih postojećih 20.000 stanova. Građani su me već zvali, posebno studenti, interesiraju se za POS plus, jer kupuju već izgrađen stan. To je siguran financijski model, jer sklapate ugovor s državom, a ne s bankom.
Banke su tu također zainteresirane jer se žele riješiti nekretnina u svome vlasništvu, ali su zainteresirane i građevinske tvrtke jer one moraju za svoje prazne stanove plaćati pričuvu, doprinose, struju, vodu…
To im je veliki trošak. Trenutno smo u razgovoru sa svim bankama, a uskoro ćemo znati više.
– Počele su predbilježbe za POS-ove (poticana stanogradnja, op.a.) stanove koji će se uskoro početi graditi u Zagrebu i Splitu i on ide svojim putem. A za program POS plus u ožujku ćemo utvrditi modele po kojima ćemo prodavati tih postojećih 20.000 stanova. Građani su me već zvali, posebno studenti, interesiraju se za POS plus, jer kupuju već izgrađen stan. To je siguran financijski model, jer sklapate ugovor s državom, a ne s bankom.
Banke su tu također zainteresirane jer se žele riješiti nekretnina u svome vlasništvu, ali su zainteresirane i građevinske tvrtke jer one moraju za svoje prazne stanove plaćati pričuvu, doprinose, struju, vodu…
To im je veliki trošak. Trenutno smo u razgovoru sa svim bankama, a uskoro ćemo znati više.
