Marihuana lijek ili otrov? Upitali su se Obamini demokrati i na kraju odlučili poslušati Kineze i njihov tisućama godina star zaključak o kanabisu: lijek u umjerenim količinama, a otrov kada se pretjera. Kao i sve ostalo u životu. I tako su Colorado i Washington postale prve dvije američke savezne države (u kojima je inače pobijedio Obama) koje su legalizirale korištenje “marice” u rekreativne svrhe.
Inače, korištenje kanabisa u pojedinim američkim država već je desetljećima uvjetno dopušteno – može se prepisati samo kao pomoć teško oboljelima. Inače, U SAD-u se godišnje uhiti oko milijun građana zbog posjedovanja ili prodaje marihuane, a promet koji ostvare dileri od te najprodavanije droge mjeri se u u milijardama dolara. U Hrvatskoj se ukupno prijavi oko 7800 ljudi godišnje zbog zloupotrebe svih droga, a dio njih se odnosi i na uživatelje kanabisa.
Najraširenija droga
Kanabis (indijska konoplja) ima više stotina različitih kemijskih tvari, a glavni sastojak je THC koji i izaziva omamljujuće – “blaženo” djelovanje. Najviše se uzima zbog svojeg smirujućeg djelovanja i konzumira pomiješana s duhanom (joint), jede u kolačima, pije u soku, čaju… Kanabis je najraširenija svjetska droga i označava različite proizvode – hašiš (smola iz cvjetova biljke), ulje (sjemenke biljke), marihuana (trava, listovi, cvjetovi i grančice indijske konoplje), a u prodaji se mogu naći praškovi i tablete THC-a. Najjači oblik je hašiš zbog velikog udjela THC-a.
Iako je dio SDP-ovaca i HNS-ovaca, poglavite mlađe struje, sklon da s marihuane skinu stigmu „zla koje ubija naše mlade”, vođe u tim strankama još neće poći tragom svojih američkih kolega. No, novim izmjenama Kaznenog zakona u hrvatskom parlamentu mladi neće više zbog jednog jointa u zatvor na nekoliko godina. Samo će ih prekršajno goniti, a kazne će većinom biti novčane.
Vodećem hrvatskom toksikologu Franji Plavšiću postavili smo pitanje s početka naše priče: Marihuana lijek ili otrov? – Legalizacija uporabe marihuane za osobne potrebe više je pitanje za psihologe i psihijatre. Ni oni se ne slažu o tome donosi li ovakva legalizacija više koristi ili štete, posebno kad se marihuana uzima nekotrolirano. Opisani su brojni učinci delta-9-THC-a (tetrahidrokanabinola) od kako je sintetiziran pod imenom dronabinol i kasnije registriran lijek marinol na njegovoj bazi. Uobičajene nuspojave su grčevi muskulature, ubrzan puls te pojava paranoje.
Uz to je dokazano da se kod osoba s predispozicijom mogu razviti psihoze ili ubrzati pojava shizofrenije. Navodno kod suicidnih osoba pretjerano uživanje marihuane može dovesti do pokušaja samoubojstva – kaže Plavšić, inače ravnatelj Hrvatskog zavoda za toksikologiju. Plavšić navodi da u kanabisu ima izuzetno mnogo različitih alkaloida s različitim djelovanjima, od kojih neka mogu biti i korisna, barem prema izvještajima pojedinih znanstvenika.
Različita stajališta
– Dobar primjer je već spomenuti delta-9-THC ili dronabinol (sintetski THC). Znanstvenih i «znanstvenih» radova izrazito je mnogo po časopisima različite kvalitete. Čini se da su najbolje dokazani pozitivni učinci kod Alzheimerove bolesti, a i prvi lijek marinol je prvenstveno namijenjen za takve bolesnike. Već prilično davno se pokazalo da u nekim slučajevima glaukoma dolazi do sniženja tlaka u oku. O povoljnom utjecaju na ishod bolesti ima svakakvih podataka, pa često i suprotstavljenih. Više bi se moglo reći da THC vjerojatno olakšava trpljenje neke bolesti.
On je prvenstveno psihoaktivna tvar, pa kojiput nije moguće razlučiti učinke poput npr. protiv boli ili antiemetsko (protiv povraćanja) djelovanje kod kemoterapije. Ima dosta radova u kojima se dokazuje korisnost primjene marinola (ili čak pušenje trave) u fazi kemoterapije. Onda se javljaju radovi o stimulaciji apetita, redukciji agresije, blagom antioksidativnom djelovanju itd.. Ima čak radova o smanjenju plodnosti u muških uživatelja THC, bez obzira je li to preko kapsula dronabinola ili pušenjem marihuane – kaže Plavšić kojega smo upitali kako komentira liječenje multiple skelreoze, tumora, AIDS-a…, marihuanom.
Kontrolirana terapija
– Danas se tek obavljaju multicentrična ispitivanja s marinolom. Iako su se pojavili neki radovi o antikarcinogenom djelovanju, nema čvrstih dokaza da bi se moglo liječiti karcinome, ali olakšanje tegoba kod kemoterapije izrazito je dobar učinak. Najpouzdaniji su radovi o poboljšanju stanja (ne izlječenju) bolesnika s glaukomom, multiplom sklerozom i Alzheimerom. Ono ostalo izgleda nije jako sigurno, kao npr. olakšanje problema kod bolesnika s PTSP-om – navodi taj stručnjak kojega smo upitali hoće li lijek marinol biti registriran i kod nas.
– Vjerujem da hrvatsko zdravstvo neće brzati s odlukom o registraciji marinola. Mislim da nema smisla legalizirati marihuanu radi liječenja, jer doze aktivnih sastojaka u njoj mogu značajno varirati, a kod marinola doza je fiksna. Farmacija je već prije 100 godina shvatila da je bolje primjenjivati čiste pripravke s ujednačenom dozom aktivne tvari te tako učinkovito kontrolirati terapiju. Uvođenje pušenja marihuane u svrhu liječenja značilo bi povratak u 19. stoljeće. Danas je poznato mnogo sastojaka iz marihuane s mogućim korisnim djelovanjima, ali su istraživanja ostala fokusirana uglavnom na THC.
Liječnička iskustva i tvrdnje
Pojedini stručnjaci navode dobre strane marihuane, pozivajući se na razna istraživanja. Istodobno, drugi takva istraživanja opovrgavaju, a oni umjereniji tvrde da tvari iz kanabisa mogu pomoći, ali da treba dobro odvagnuti korist i moguću štetu. Donosimo pregled najčešćih tvrdnji vezanih uz marihuanu, bolesti i liječničke tretmane.
GLAUKOM
Bolest vidnog živca koja se događa zbog povećanog očnog tlaka, zbog neliječenja može doći do trajnih oštećenja optičkog živca, a moguće i sljepoće. Jedan od najistraživanijih sastojaka marihuane THC pomaže u spuštanju intraokularnog tlaka za 20 do 30 posto.
MULTIPLA SKLEROZA
U medijima se povremeno javljaju ispovijesti ljudi koji tvrde da im je uživanje marihuane pomoglo kod ove teške neurodegenerativne – autoimune bolesti. Kod MS-a, laički rečeno, prenošenje impulsa kroz neurone je poremećeno, pa naredbe iz mozga dolaze sa zakašnjenjem ili uopće ne dolaze do mišića, pa se javljaju ukočenost, teško hodanje, oduzetost… Nekoliko studija je pokazalo da pojedini sastojci marihuane mogu ublažiti grčeve i drhtanje, ali druge studije opovrgavaju te nalaze. Zanimljivo, pojedini bolesnici tvrde da im je marihuana promijenila život nabolje i ne bi je se odrekli jer je spriječila mišićne grčeve, drhtanje…
EPILEPSIJA
Padavica je teška bolest živčanog sustava koja se manifestira prolaznim napadajima, a koji se događaju zbog nepravilnog izbijanja živčanih impulsa u mozgu. Neka istraživanja također pokazuju da kanabis može ublažiti epileptične napade, dok drugi liječnici tvrde da za marihuanom nema potrebe jer se današnjim modernim lijekovima u većine bolesnika epileptični napadi mogu kontrolirati. No, 30 posto bolesnika ipak ne može u potpunosti kontrolirati svoju bolest, pa posežu za marihuanom i njezinim antikonvulzivnim svojstvima.
ALZHEIMEROVA BOLEST
Ova degenerativna bolest mozga mijenja ličnost, uzrokuje demenciju i “brisanje” sjećanja, mijenja osobnost i uništava, kažu stručnjaci, dušu osobe. No, istraživanja pokazuju da THC sprečava stvaranje plakova u mozgu koji se povezuju s Alzheimerovom bolešću, a aktivni sastojak marihuane navodno može spriječiti i razvoj te bolesti tako da zadržava razinu važnog neuroprijenosnika koji omogućava normalno funkcioniranje mozga.
HIV /AIDS
Ova bolest koja napada imunološki sustav također je bila predmet proučavanja pobornika kanabisa. Pa je tako studija Sveučilišta Columbia utvrdila da udisanje kanabisa povećava apetit oboljelih od HIV-a/AIDS-a. Drugo istraživanje provedeno na San Diego School of Medicine Sveučilišta u Kaliforniji iz 2008. otkrilo je da marihuana značajno smanjuje neuropatsku bol kod bolesti povezanih s HIV-om.
PARKINSONOVA BOLEST
Ta se bolest očituje u poremećaju pokreta zbog smanjenja lučenja dopamina u dijelu mozga koji ima važnu ulogu u kontroli voljnih pokreta. Od ‘parkinsona’ su oboljeli boksač Muhammad Ali i glumac Michael J. Fox, a neki sastojci marihuane navodno pomažu oboljelima.
RAK DOJKE i DRUGI TUMORI
Maligni tumor na dojci najčešći je rak u Hrvatskoj i svijetu, a nastaje kad normalne žljezdane stanice dojke odjednom nekontrolirano rastu i uništavaju okolno zdravo tkivo. Navodno, prema istraživanju instituta „California Pacific Medical Center” pojedini sastojci kanabisa sprečavaju širenje raka organizmom tako što blokiraju djelovanje gena ID1 koji je odgovoran za stvaranje metastaza. No, stručnjaci su naveli da su potrebna brojna istraživanja kako bi se marihuanu počelo koristiti kao lijek. Također, da bi se ubijale stanice raka, neće biti dovoljno samo zapaliti joint jer se inhaliranjem marihuane u tijelo ne mogu unijeti dostatne količine djelatne tvari CBD-a koje bi bile dovoljne da se zaustavi širenje karcinoma. Postoje brojna svjedočenja oboljelih od raka kako im je pušenje marihuane pomagalo da prebrode mukotrpnu kemoterapiju, napose mučnine koje su se javljale nakon unošenja antitumorskog koktela u tijelo. Također, oboljeli su dodatno slabjeli zbog gubljenja apetita i svake pomisli na hranu, ali je marihuana sve to, kažu, izbrisala.
OSTALE BOLESTI
Osim navedenih bolesti u literaturi i u različitim izvorima, od kojih mnogi nisu dovoljno pouzdani, tvrdi se da marihuana može pomoći kod migrena, prevencija bolesti kardiovaskularnog sustava, alkoholizma, impotencije, nesanice, astme… I dok se pojedinci zaklinju da su popravili svoje stanje pomoću kanabisa, službena medicina ne želi još potvrditi takva svjedočanstva.
Stav Ureda za droge RH
I dok se u svijetu sve više stručnjaka odlučuje da podrži korištenje marihuane u medicinske svrhe, kao i njeno povremeno uživanje kod zdravih korisnika, kod nas se i ne razmišlja o njenoj dekriminalizaciji. Pa je tako stav Ureda za droge RH o marihuani sljedeći:
EFEKTI KONZUMIRANJA
Teškoće u kratkotrajnom pamćenju, smanjena sposobnost koncentracije i učenja, promijenjena percepcija stvarnosti, i to osobito vremena (osoba ima osjećaj da vrijeme protječe puno sporije ili da stoji), zatim poremećaji ravnoteže i koordinacije pokreta, a pri uzimanju većih količina kanabisa može doći i do halucinacija. Što se tiče utjecaja na raspoloženje i ponašanje, uživanje kanabisa izaziva euforiju, smijanje, ali isto tako može izazvati anksioznost i napade panike.
VOŽNJA
Ova droga bitno utječe na ravnotežu, motoriku i reflekse, koordinaciju pokreta, mogućnost koncentracije i sl., zbog čega slabi sposobnost upravljanja motornim vozilima. Epidemiološka istraživanja pokazuju da kod vozača koji su konzumirali kanabis postoji 3-7 puta veći rizik da će prouzročiti prometnu nezgodu od osoba koje nisu pod njezinim utjecajem.
POSLJEDICE
Novija istraživanja pokazuju da dugotrajna uporaba marihuane može dovesti do određenih funkcionalnih oštećenja koja mogu potrajati i do nekoliko godina nakon što osoba prestane uzimati drogu. Moguća je i pojava amotivacijskog sindroma kao ozbiljnog nedostatka energije i motivacije za bilo kakve aktivnosti u životu. Dim kanabisa sadrži gotovo istovrsne kancerogene tvari kao duhanski dim, od kojih su neke u višim koncentracijama. Postoji uzročna povezanost između dugotrajnog konzumiranja kanabisa i kroničnog bronhitisa koji često dovodi do kronične opstruktivne bolesti pluća (KOBP). Uporaba kanabisa može dovesti do karcinoma pluća. Redovito uzimanje kanabisa također mijenja hormonalnu ravnotežu organizma te može utjecati na plodnost u oba spola, odnosno povećanje rizika od neplodnosti, kao i smanjenje ili nestajanje seksualnog zadovoljstva.