Velika navala za legalizaciju na županijski i gradski ured, a vrlo malo se rješava

Jedan od autora Zakona o legalizaciji je aktualna zamjenica ministra graditeljstva i prostornog uređenja Ana Mrak Taritaš. Njen smo boravak u Zadru iskoristili za razgovor o problemima koji prema evidencijama muči svakog desetog građanina Hrvatske vlasnika bespravno sagrađenog objekta. Kako saznajemo veliki broj upita građana na adresu Ministarstva stiže upravo iz Zadra, u kojoj uredi za legalizaciju bespravno sagrađanih objekata bilježe vrlo loše statističke rezultate, o broju riješenih zahtjeva.

Zahtjevi za legalizaciju trebaju se podnijeti do 30. lipnja 2013. godine. Mislite li kako je moguće do tog roka sve njih riješiti?

Trebamo razlikovati podnošenje zahtjeva od same legalizacije. Svjesni smo toga kako je nemoguće u tom roku nemoguće sve legalizirati, ali će se pokrenuti procedure i postupci. Napominjem da postoje dva roka jedan je do kraja ove godine koji vrijedi za one bespravne graditelje koji imaju izvršno rješenje za rušenje. Oni, koji imaju rješenje da već sutra može doći inspekcija i srušiti im zgradu, mi smo još jednom poslali obavijesti i rekli im da podnesu zahtjev za legalizaciju. Svjesni smo toga da neće biti moguće sve legalizirati, ali je bitno da se uđe u proceduru i podnese zahtjev.

Koji su najčešći upiti, koje Vam građani postavljaju kada se radi o legalizaciji objekata?Naime, puno je toga što ljudi moraju prikupiti, a ne znaju odakle početi.

Ono što svi građani moraju znati da za zahtjev ne trebaju ništa imati, osim ispuniti ga i podnijeti nadležnom uredu. Važno je znati kako postoje četiri skupine zgrada koje se mogu legalizirati. Prve su one, koje su do 50 metara kvadratnih tlocrtne površine i napravljene su uz već postojeće zgrade, mogu biti garaže ili podrumi. Ovaj Zakon omogućuje da se i te zgrade legaliziraju na sljedeći način: podnese se zahtjev, kopija katastarskogi plana i dokaz da je kuća legalna, izlazi se van na očevid i dobije se rješenje o izvedenom stanju. Sve naknade za takvu zgradu iznose 500 kuna. Imate zgrade koje su površine do 100 kvadrata ili poljoprivredne do 400. Za njih se daje kopija katastarskog plana, ako su ucrtane, ako ne geodetska snimka izvedenog stanja, daju se fotografije da se vidi kako kuća izgleda i podnosi se zahtjev, obračunava se naknada, po modelu koji je predviđen i dobije se rješenje o izvedenom stanju. Imamo treću skupinu to su kuće stambene namjene od 400 metara četvornih i poljoprivredna do 1000, a četvrta je kategorija iznad ovih površina.
Za treću arhitekt ili građevinar radi snimku izvedenog stanja i podnosi se zahtjev, te radi uviđaj na licu mjesta, a za ove najzahtjevnioje samo rade arhitekti, za ostale građevinari izračun statike. Ono što je važno je da ovim postupkom nisu bitni riješeni imovinsko-pravni odnosi, legalizira se činjenica da zgrada u naravi postoji. Ne moraju biti riješeni imovinsko-pravni odnosi, ne moraju biti pristupne javno-prometne površine izgrađene, nema obveze posebnih uvjeta, to je bilo navedeno u prošlom Zakonu. Važno je za one najsloženije zgrade da su rađene prema propisima koji su bili u času kada je zgrada izgrađena. Nema obaveze susjeda kao ranije. Naime, na oglasnoj ploči se navodi kako se ide u proces legalizacije. Oni ne mogu osporavati kako zgrada postoji ili ne, mogu samo reći kako se radi o tome da je kuća veća pola metra nego što je u odnosu na katastarsku česticu na kojoj se nalazi. Vrlo je jednostavan proces jer se odmah nakon toga izdaje rješenje o legalizaciji, a onda nakon toga se rješavaju imovinsko-pravni odnosi.

Vjerojatno je najbrojnija ova treća kategorija zgrada do 400 metara površine, pa se pretpostavlja kako će i iznosi za legalizaciju biti najviši. Što mogu očekivati građani?

Preporučujem da se ode na stranicu Ministarstva graditeljstva, gdje postoji jedna ikonica vezana uz najčešća pitanja o legalizaciji. Mi smo ondje dali i preporučene cijene, geodeta, arhitekata i građevinara.Cijene za kuću od 400 kvadrata ne bi trebale prelaziti više od 10 tisuća kuna.To se odnosi na projektnu dokumentaciju. Što se tiče legalizacije imate kalkulator gdje morate znati koliki vam je volumen, gdje se zgrada nalazi. Ako ste gradili u građevinskom području naselja, gdje je gradnja moguća imate koeficijent 1, ako ste izvan je 3, u zaštićenim područjima 5, a 100 metara od obalne linije izvan građevinskog područja je puta 7. Što je veći teret te zgrade u prostoru, to plaćate veću naknadu.

Dosta prigovora prije nekoliko mjeseci ministar Vrdoljak je imao na rad zadarskog gradskog Odjela za prostorno uređenje, kao i na rad Županijskog odjela. Kakvo je trenutno stanje u Zadru i Županiji?

Kontinuirano imamo stalno prigovore na rad Gradskog i Županijskog ureda. Ministar kada je došao je naslijedio sve spise koji su bili od prije. Jedan od prvih upravnih nadzora je bio u Zadru. Svi ti upravni nadzori pokazuju kontinuirano veliki broj neriješenih predmeta u oba ureda, s time da mogu reći kako u njima ima dovoljan broj djelatnika u odnosu na spise koji dolaze. S obzirom na legalizaciju pokazuje se kako postoji dosta velika navala na urede, vrlo malo se rješava. Mi smo bili u četvrtom mjesecu u Zadru, a Zakon o legalizaciji je stupio na snagu u ljeto 2011. godine i od tada do četvrtog mjeseca izdano je samo jedno rješenje. To nije dobro jer svi govore da je jedan od uzroka bespravne gradnje sporo izdavanje dozvola. Ako nekome ne izdate dozvolu 3-4 godine on se osjeća kao zadnji kreten, ispričavam se na ovoj riječi. On će tu kuću napraviti jer nema strpljenja i volje čekati da dobije rješenje. Nije dobro i što se gubi povjerenje ljudi u državu, urede i način rada jer ako netko zna da njegov predmet neće nitko pogledati godinu dana, šest puta vraćati jer kada imati to u memoriji građana to nije dobra poruka.

Opći dojam je kako su ti uredi leglo korupcije i ljudi nemaju povjerenja da će dobiti ono što traže. Što mislite o tome?

Meni je teško reći to što vi govorite, ali je apsolutno teško opravdati da se jedan zahjev za legalizaciju izda 6-7 mjeseci nakon što je Zakon stupio na snagu.Meni je nevjerojatno da se bar za jednu zgradu nije stekao uvjet za legalizaciju. Ja neću reći da samo zadarski ured tako radi, premda je to tako. Uredi moraju raditi svoj posao, a ne tražiti razloge zašto to ne rade jer razlog se uvijek možete naći. Ovim Zakonom činjenica je da se stječu uvjeti za legalizaciju neke zgrade jer ona postoji to je činjenica. Ne treba se istraživati čije je bilo. Bojim se kako se uredi time bave umjesto da rade svoj posao. Činjenica je da Ured u Gradu Zadru i Ured u Zadarskoj županiji kada napravite statistiku svih ureda pokazuju apsolutno i relativno kakvo je stanje.

Zapravo to građane najviše ljuti jer ono što bi se trebalo riješiti vrlo brzo se ne rješava uopće?!

Građani u tome imaju potpuno pravo da ih to ljuti i da su nezadovoljni. Zato je ministar iskoristio mogućnost okruglih stolova kada smo došli u Osijek i Zadar, baš zato što uredi u Zadru ne rade svoj posao.
Može li država ili Ministarstvo ubrzati rad ovih ureda?

Moramo jasno reći kakve su činjenice. Za rad Ureda u Gradu Zadru službenici odgovaraju gradonačelniku, a za rad Ureda u Županiji županu.Mi smo ovim Zakonom napravili jedan novi model, koji ćemo promovirati i dalje. Važno je znati da naknada koja se uplaćuje 50 posto ide državi, 30 posto općinama i gradovima, a 20 posto ide uredima. Tih 20 posto direktno dobivaju službenici za svoj rad. Mi smo ovim Zakonom dali opcije, ako se građanin žali da mu nije riješen zahtjev u roku od 30 i 60 dana. Mi možemo predmete iz ureda koji ne rade prebaciti u one, koji rade i njima se dostavlja tih 20 posto koji ide uredima iz naknade. Ako Zadar odluči da predmete ne radi jer je to za njih apsolutno nemoguće iz nekih razloga te predmete će recimo moći obraditi ured u Osijeku, ta naknada ide njima, a ne Zadru. To je model, koji smo mi stavili prvi puta u zakon, a imaju ga i suci. To ćemo koristiti i ubuduće u novom Zakonu o prostornoj gradnji koji je u pripremi.
Na području Zadarske županije postoje i nacionalni parkovi, to su Kornati. Ljudi imaju kućice i od ranije čak 50-60 godina, a neki su ih sagradili nedavno. Kako će se njihovi objekti legalizirati?

Svi oni koji se nalaze u građevinskim područjima, a ona su za Kornate određena mogu se legalizirati. Tradicijska naselja s kućicama moći će se legalizirati, a oni koji se nalaze izvan toga neće.

Nema nikakve mogućnosti promjene?

Ne jer se radi o nacionalnom parku, koji su najvredniji i tu neće biti mogućnosti ustupka. Poruka ljudima s Kornata je oni, koji se mogu legalizirati da to i učine.
Što se tiče rušenja bespravno sagrađenih objekata, država baš nema novaca za to, iako ima puno takvih objekata.Kakvo je trenutno stanje?

Nama stalno govore kako država nema novaca za rušenje. Činjenica je da država treba imati volje da koristi taj model. Mi sada apsolutno nemamo volje, ali naplaćujemo se od bespravnog graditelja. Imamo pokrivena rušenja koja su planirana do kraja godine. Za iduću godinu tražiti ćemo više novca jer ih u konačnici vraćamo u budžet. Novci se vraćaju s počekom. Ljudi se, ipak opredjeljuju za opciju da sami ruše. Mi rušimo od 15. rujna, a od tada sami smo srušili dvije zgrade, ostale su srušili sami građani.

Bez obzirom što je u memoriji ljudi da ćemo mi odustati od ovoga Zakona, nećemo.

Što je s naknadama za one, kojima su srušeni bespravno sagrađeni objekti, a sada se prema Zakonu mogu legalizirati jer su u građevinskom području. Hoće li se građanima one isplaćivati?

Neće biti nikakve odštete. Ovaj zakon je ponudio najprihvatljivi model legalizacije bespravne gradnje. Nije najidealniji,ali pitanje je zašto netko tko je sve platio kako bi dobio dozvolu misli da je pogriješio, a njegov susjed to nije napravio. Ovo nije najidealniji model, ali je svakako najprihvatljiviji.