Deficit Hrvatske u robnoj razmjeni veći je za 13,5 posto nego godinu ranije. Hrvatsku robnu razmjenu s inozemstvom u 2006. godini karakterizirao je brži postotni rast izvoza od uvoza, no apsolutne brojke pokazuju da je uvoz povećan za više od 2,9 milijardi američkih dolara, a izvoz znatno manje, za 1,6 milijardi dolara.
Zadarska županija uspjela je u ovoj godini dosegnuti novi rekord u izvozu i uvozu. Umjesto lanjskih 133,9 milijuna dolara, robni je izvoz iz Zadarske županije u 2006. godini dosegao 187,4 milijuna, što je 35 posto(!) rasta, dok je uvoz sa 196,4 milijuna dosegao 213,7 milijuna dolara, što je rast od oko šest posto.
Deficit u hrvatskoj robnoj razmjeni sa svijetom je u 2006. bio za 1,3 milijarde dolara veći nego godinu prije, dok je pokrivenost uvoza izvozom od, još uvijek niskih, 48,3 posto blago poboljšana – za jedan postotni bod. U Zadarskoj županiji pokrivenost uvoza izvozom iznosila je iznimno dobrih 88 posto, dok je godinu dana ranije iznosila 70 posto.
Hrvatski je robni izvoz još uvijek više od upola manji od vrijednosti uvoza, dok je u Zadarskoj županiji razlika svega 12 posto odnosno u apsolutnom iznosu 25 milijuna dolara.
Hrvatska je lani izvezla na strana tržišta roba u vrijednosti od 10,37 milijardi dolara, što je 18,3 posto više nego u godini prije. Uvoz je, pak, povećan za 15,8 posto, na 21,5 milijardi dolara, pokazuju privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku.
Deficit u hrvatskoj robnoj razmjeni s inozemstvom veći je od vrijednosti izvoza i u 2006. iznosio je 11,1 milijardu dolara, što je za 13,5 posto veći manjak nego u godini prije.
Zadarske brojke
Izvoz roba gospodarstva Zadarske županije iznosio je 187,4 milijuna dolara. Ukupan hrvatski izvoz iznosi 10,4 milijarde dolara, što iznosi približno 1,9 posto hrvatskog robnog izvoza, što znači da Zadarska županija nije u vrhu hrvatskih robnih izvoznika, odnosno redovito je negdje na 12 ili 13 mjestu po županijama.
Istovremeno je hrvatski uvoz roba iznosio 27,4 milijarde dolara, pa ispada da je Zadarska županija s 213,7 milijardi točno jedan posto hrvatskog robnog uvoza ili gotovo dvostruko manje sudjeluje u uvozu roba nego u izvozu. Konačan deficit robne razmjene Hrvatske iznosi strašnih 11,1 milijardi dolara. Gospodarstvo Zadarske županije u tom nemilom pokazatelju direktno jedva da sudjeluje, jer je ovdašnji deficit od 25 milijuna dolara ravno 0,2 posto hrvatskog robnog deficita.
Hrvatski i zadarski aduti
Najveći utjecaj na rast ukupnog robnog izvoza Hrvatske (za 1,6 milijardi USD) imao je rast izvoza ostalih prometnih sredstava, odnosno brodogradnje (za 278 milijuna USD), sirove nafte i zemnog plina (za 209 milijuna USD), hrane i pića (za 197 milijuna USD), naftnih derivata, te metala (za po 135 milijuna dolara), navode analitičari Hrvatske gospodarske komore u najnovijim "Gospodarskim kretanjima". Udjel Zadarske županije značajan je jedino u segmentu izvoza hrane i pića.
Zadranima tek na znanje da je udio ove županije, iako simboličan prisutan i u "rastu izvoza ostalih prometnih sredstava".
Ukupan porast izvoza ovih pet djelatnosti predstavlja 60 posto ukupnog rasta izvoza. S udjelom od 11,8 posto, brodogradnja je i u 2006. godini bila najznačajnija izvozna djelatnost.
Rast izvoza sirove nafte i zemnog plina prvenstveno je potaknut povećanjem transporta plina iz sjevernog Jadrana kroz Italiju, te rastom cijene energenata i sirovina na svjetskom tržištu, a rast tih cijena utjecao je i na povećanje izvoza metala i naftnih derivata.
Naime, indeksi izvoznih cijena za prva tri prošlogodišnja tromjesečja pokazuju da je u odnosu na prosjek 2005. godine izvozna cijena djelatnosti rudarstva i vađenja (unutar koje je vađenje sirove nafte i zemnog plina) u američkim dolarima povećana za 32,5 posto.
Tako je, napominju, rast izvoza hrane i pića od 28,1 posto od navedenih djelatnosti jedini potaknut isključivo realnim povećanjem izvoza, jer je čak zabilježen manji pad izvoznih cijena u dolarima za 0,9 postotnih bodova.
Povećanje izvoza hrane i pića se, pak, temeljio na povećanom izvozu hrane i to najvećim dijelom na izvozu riba (uzgoj tuna za japansko tržište), žitarica i proizvoda, šećera i konditorskih proizvoda. Tu je prinos Zadarske županije bio lavovski za Hrvatsku. To je i najveći prilog rastu izvoza iz Zadarske županije. Osim tuna, valja primijetiti izniman gotovo udeseterostručeni rast izvoza brodova, ali ne onih spomenutih kao krune hrvatskog izvoza već – jahti. U Zadarskoj je županiji na čelu tog trenda Elan motorini brodovi. No zabilježen je lani i izvoz iz Naute Lamjane u Libiju.
Ipak, valja kazati da je najveći pojedinačni izvoznik s ovog područja Aluflexpack, a drugi, unatrag dvije godine, TCG Tlačni lijev Benkovac. I SAS Strojogradnja lani je iznimno povećala vrijednost izvoza. U segmentu ribe valja spomenuti također veliko značenje i rast izvoza soljenih inćuna u čemu je predvodnik benkovačka Ostrea. Zanimljivo je da Benkovac u vrhu ima dvije izvozne tvrtke, Obrovac od gotovo jedine tvrtke – jednu, Murvica, odnosno Općina Poličnik prvaka izvoza, a Kali i Sveti Filip i Jakov također imaju jake adute (Kali Tuna i Jadran Tuna).
Na povećanje uvoza u Hrvatskoj (za 2,9 milijardi USD) najviše je utjecao rast vrijednosti uvoza sirove nafte i zemnog plina (za 357 milijuna USD), metala (za 317 milijuna USD), motornih vozila (za 280 milijuna USD), kemikalija i kemijskih proizvoda (za 230 milijuna USD) te koksa i naftnih derivata (za 213 milijuna USD). Zadar značajnije sudjeluje u onom uvozu kemijskih proizvoda, a kažimo da je najveći robni izvoznik iz ovog područja – Aluflexpack i najveći uvoznik.
Izvoz usluga – stvarna vrijednost Zadra
Moramo i ovom prilikom ponoviti da je prava vrijednost Zadarske županije za platnu bilancu zemlje iznimna, ali van obuhvata robnog izvoza. Dakle, riječ je o izvozu usluga gdje se doprinos zadarskog gospodarstva Hrvatskoj penje na više stotina milijuna eura.
Najveći izvoznik, ali izvozi uslugu, a ne robe na ovom području, je Tankerska plovidba koja će možda doseći i preko 150 milijuna dolara prihoda.
Osim toga, turizam kao prikupljač deviza za Hrvatsku oslonac je ovog područja u platnoj bilanci zemlje.
Zadarska županija čini oko 10 posto hrvatskog turizma, a njegov se ukupan udjel u prihodima Hrvatske procjenjuje na preko 5,3 milijarde eura, pa bi i bez neke podrobnije računice valjalo u Zadarskoj županiji prisvajati i 10 posto takvog priloga Hrvatskoj.