ZAGREB – Cijelu godinu obilježila je visoka zaduženost, a pred sam kraj godine stigla je i inflacija. Cijene energenata i hrane rastu, a novu vladu već čekaju zahtjevi sindikata da se, zbog rasta cijena, povise i plaće. Troškovi života već dugo nisu tako "skakali", godišnji je rezime kojeg objavljuje HRT.
U studenome je u odnosu na isti mjesec lani voće poskupjelo 17%, povrće 16, kruh 9, mlijeko i mliječni proizvodi 8%. Većina je inflacije uvezena – uvozimo i energente i hranu. A vrijeme jeftine hrane je iza nas! Monetarna politika cijenu hrane teško može kontrolirati.
– Druge ekonomske politike mogu utjecati na to. Kod nas prije svega politikama koje bi vodile do rasta efikasnosti i smanjenja troška u proizvodnji hrane, distribuciji hrane i tako bi se moglo u sljedećem razdoblju poništiti efekti originalnog rasta cijena hrane. Ono što HNB može učiniti jest održati tečaj kune stabilnim i ograničiti rast kredita. Što manje trošimo, manji je i pritisak na rast cijena, izjavio je Relja Martić, viceguverner HNB-a. Više cijene energenata i hrane ni posredno se ne bi trebale preliti u više kamate na kredite.
No uz ograničenje koje je bankama nametnuo HNB, kredita će biti manje i bit će teže dostupni. Neke su banke već prepolovile maksimalne iznose kredita, no nekog novog vala rasta kamata iduće godine ne bi trebalo biti.
– Na mnogim segmentima tržišta kamatne stope su čak i niže od prosjeka Unije i s te strane ne treba očekivati velikih, naglih promjena u 2008. Inflacija zasad nije ugrađena u kamate na kredite. No mogla bi biti ugrađena u plaće. Naime, cijene hrane trebale bi se stabilizirati tek sredinom iduće godine. Novu vladu zato sigurno očekuju zahtjevi sindikata da se plaće što prije usklade s rastom inflacije', objasnio je Martić.
