ZAGREB – Hrvatska, prema nedavnom izvješću iz Bruxellesa, ima treći najgori sustav zdravstvene skrbi u Europi a radno aktivno stanovništvo u Hrvatskoj, iz bruto plaća izdvaja najveći zdravstveni doprinos u Europi, od čak 15%. Još više zabrinjava činjenica da je iskoristivost tog novca najmanja je u Europi.
Poznato je da taj novac nije dovoljan da se podmire sve zdravstvene usluge i lijekovi za 4, 5 milijuna stanovnika, te plaće zaposlenih u zdravstvenom sustavu. Prema Europskom indeksu potrošača zdravlja, Hrvatska bilježi dobre ocjene što se tiče zakona o pravima pacijenata i istodnevnog pristupa obiteljskom liječniku, no lista loših stvari je podulja.
Pristup specijalistima, presađivanje organa, stopa mamografskih pregleda te osiguranja protiv liječničkih pogrešaka samo su neke od stavki na kojima Hrvatska treba poraditi.
Obvezno zdravstveno osiguranje, prema još važećim zakonima, osim hitne pomoći u cijelosti pokriva sve oblike zdravstvene zaštite i sva pomagala za mlađe od 18 godina, standardna cijepljenja, kao i zdravstvenu zaštitu trudnica, osoba s HIV infekcijom, oboljelih od raka, bolesnika s presađenim organima i kroničnih psihijatrijskih bolesnika. S 15% cijena usluga participira se kod specijalističkih pregleda, dijagnoze, nabave pomagala te kod specijalističkih stomatoloških usluga.
HZZO-ov model dopunskog osiguranja po mjesečnoj cijeni od 80 kuna za radno aktivno stanovništvo, te 50 kuna za umirovljenike ne pokriva lijekove s B-polica zdravstvenog osiguranja. Zanimljiva je i činjenica da stomatolozi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti naplaćuju svoje usluge, iako iz HZZO-a tvrde da raspoloživ novac pokriva njihove troškove. Njihov primjer slijedi i dio ginekologa koji protupropisno naplaćuju ultrazvučne preglede i Papa – testove, dok se liste čekanja najčešće rješavaju kuvertama. To je najčešće pozivana stavka i osiguravajućih kuća u Hrvatskoj, koje policama dodatnog osiguranja, čije se cijene kreću od 50-500 kuna, pokušavaju doskočiti tim problemima.
Posebno je zanimljivo istaknuti i činjenicu da se u Hrvatskoj kod stomatologa plaća svaka plomba, dok primjerice stanovnici Njemačke i Belgije kod zubara participiraju s 50% cijene.
Hoćemo li novom reformom ministra Milinovića, koja predviđa bolničku participaciju od 20% i skuplje police osiguranja, napokon doskočiti hrvatskoj zdravstvenoj krizi ili upasti u još veću, pokazat će slijedeći mjeseci.