Globalno zagrijavanje već je počelo utjecati na najosjetljivija staništa u svijetu, a među područjima u kojima će se život promijeniti u nekoliko sljedećih godina zasigurno je Mediteran, čija su flora i fauna iznimno osjetljivi na promjene temperature. Stupanj ili dva više značit će i potpuno novu strategiju u poljoprivrednoj proizvodnji, u kojoj će se pojaviti nove bolesti i štetnici, a dosadašnji način borbe pesticidima neće se moći nastaviti. Dapače, strategijom Europske unije „Od polja do stola” predviđeno je smanjenje upotrebe pesticida za 50 posto do 2030. godine, proizvodnja sigurne i cjenovno pristupačne hrane, poštivanje načela održivosti i zaštite okoliša te prelazak na pravedan, zdrav i ekološki prihvatljiv prehrambeni sustav.
Kako to sve zadovoljiti u uvjetima kada se očekuje pojačana pojava štetnika koji nemaju prirodnih neprijatelja već godinama je u fokusu kruga hrvatskih znanstvenika, među njima izv. prof. dr. sc. Tomislava Kosa s Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru. Dr. Kos jedan je od stručnjaka koji je kroz projekt PESCAR (Pesticide Control and Reduction) ponudio rješenja kojima će se smanjenje upotrebe pesticida smanjiti negativni utjecaj na okoliš i ljudsko zdravlje te potaknuti održiva upotreba prirodnih resursa.
– Kada se pesticidi primjenjuju prema pravilima bezopasni su za okoliš, životinje, ljude i hranu koju ljudi konzumiraju. Ipak, u praksi se pokazalo da se s preparatima često pretjeruje i da na kraju zdravstvena ispravnost hrane postaje upitna. Zbog toga su napori usmjereni prema pametnim rješenjima, a to su traženje otpornih kultura, prirodnih preparata te umjetna inteligencija, koja će poljoprivrednicima rano signalizirati koje se bolesti i štetnici pojavljuju u njihovim kulturama, ili su vremenski uvjeti idealni za njihovu pojavu, kaže Kos.
Projektom PESCAR, ali i novim projektima poput „Proizvodnja hrane, biokompozita i biogoriva iz žitarica u kružnom biogospodarstvu”, traže se rješenja koja će biti zadovoljavajuća i za krajnje korisnike i za poljoprivrednike. Jedan od primjera je utvrđivanje ispravnih agrotehničkih mjera za stare i nove sorte pšenice i ječma te hibride kukuruza, pri čemu se utvrđuje prisutnost mikotoksina. Klimatske promjene i povećane temperature otvaraju prostor za veću pojavnost plijesni, čime se izravno utječe na kvalitetu i sanitarnu neispravnost. Izvjesno je da se pesticidi neće moći potpuno ukinuti, ali je pritom bitno optimalno koristiti preparate kako bi se u kulture unosilo što manje toksina, bilo prirodnih ili sintetičkih.
– U istraživanjima koje smo proveli na prikupljenim kukuruznim zlaticama i kukuruznim moljcima otkrivena je velika vjerojatnost prijenosa mikotoksina preko ovih kukaca. Neupitno je da će se mjere zaštite morati nastaviti provoditi, a jedan od izlaza je sadnja lokalno prilagođenih kultivara, kaže Kos.
Rezultati rada u Zadarskoj županiji već su vidljivi: uspostavljena je mreža agrometeoroloških i vizualnih postaja kojima se provodi monitoring štetnih organizama. Na temelju ulova štetnika u klopkama i meteopodataka znanstvenici preko web stranice agroprognoza.eu daju preporuke i savjete lokalnim proizvođačima kako smanjiti upotrebu pesticida, odnosno kako, kada i u kojoj mjeri ih primjenjivati za svaku kulturu pojedinačno.
– Europska unija ima „sustav brzog uzbunjivanja” koji alarmira sve članice ako je u samo jednom uzorku pronađena nedopuštena količina pesticida. Dakle, ne samo da bi njihovom primjenom poljoprivrednici štetili okolišu, već se dovode u mogućnost da ostanu bez zarade nakon velikih investicija i uloženog truda, zaključuje Kos.