Gradska knjižnica Zadar proslavila je jubilarnih 60 godina svojega rada. O radu knjižnice, aktualnostima u tekućoj godini te o dosadašnjim sjećanjima, razgovarali smo s Ivanom Peharom, aktualnim dugogodišnjim ravnateljem knjižnice.
Iznimna je čast biti na čelu ovakve kulturne ustanove. Što za Vas znači ovaj veliki jubilej?
Zadar je oduvijek bio grad bogate kulturne i tradicijske baštine tako da ovo predstavlja svojevrsni pečat samoj kulturnoj sferi grada. Naime, Gradska knjižnica ne uključuje samo Središnju knjižnicu već i ostale ogranke i to one na Bilom Brigu, Pločama, Crnom i Arbanasima i lijepo je vidjeti da sve to funkcionira.
Koliko ste zadovoljni dobivenim novcima iz predpristupnih fondova Europske unije koja su uvelike pomogla Bibliobusu, kao posebnom obliku omogućavanja knjiga onima kojima to nije dostupno?
– Vrlo, a još smo više zadovoljni time da smo ta sredstva mogli iskoristiti u praktične svrhe. Ako imamo na umu da naš Bibliobus obiđe 24 stajališta onda možete zamisliti koliko to znači za cijelu Županiju. Kada bismo imali dva Bibliobusa, svakako je da bi i mogućnost dostave knjige ostalim mjestima i zainteresiranim građanima bila puno veća. Interes za ovakvu vrstu suradnje je iznimno visok. Mi počinjemo sa mladima, a u nekim mjestima je dolazak Bibliobusa pravi doživljaj što mi, ljudi koji živimo u gradu Zadru, urbanoj sredini, ne možemo shvatiti. Iznimno je iskustvo vidjeti samo da ljudi dolaze samo kako bi vidjeli da se nešto događa, a mi na taj način prenosimo i potrebu za pismenošću putem radionica na licu mjesta, što je osnova i budućnost našeg naroda.
Kako je Domovinski rat utjecao na rad Gradske knjižnice?
Suživjeli smo se s njim, a ovaj veliki jubilej od 60 godina imponira naviranju sjećanja. Bilo je iskustvo doživjeti prizor porušene Kneževe palače sa sedam pogodaka. Pritom sam sreo na putu jednu djevojčicu, koja je u ruci nosila knjigu i upitala me „Barba, je li knjižnica otvorena?” Mi smo bili, izuzev ta dva dana kada je bilo najstravičnije, kontinuirano otvoreni iako smo radili bez struje, sa svijećama, u teškim radnim uvjetima. Domovinski rat djelovao je sigurno negativno na brojne naše čitatelje, a činjenica je da je upravo kroz taj vremenski period mnogo ljudi iskušalo užitak čitanja, pa smo u određenim fazama uvidjeli i povećanje potrebe za čitanjem. Angažman je u to vrijeme bio toliko velik da u osnovi nismo i osjetili rat.
Angažman djelatnika knjižnice u ratu je hvalevrijedan. U Domovinskom ratu ste uz Gradsku knjižnicu vodili i Vojnu knjižnicu. Kakvo je to iskustvo bilo?
Tako je. Bez ikakvog poziva, zajedno sa svojim djelatnicima prenosio sam tablice gađanja, topografske karte i druge knjige koje su trebale naših borcima i mi smo tri godine vodili i Vojnu knjižnicu. Prve topografske karte za Zagreb Bobetku su poslane iz Zadra. Svakako, valja napomenuti kako smo za to bili i nagrađeni, budući da je zgrada današnje Gradske knjižnice prvi vojni objekt koji je predan na korištenje kulturi. To je kasnije dalo podstrek za sve one kasnije pothvate koje je Ministarstvo provelo u ostalim hrvatskim gradovima.
Možete li izdvojiti nekoliko ličnosti koje su obilježile rad Gradske knjižnice u ovih jubilarnih 60 godina?
O prethodnicima kada se govori, govori se s poštovanjem. Nikada ništa nije započelo s nama zadnjima pa tako ni sa mnom, ali uvijek ima netko tko je učinio prvi korak. Prvi ravnatelj Ante Kitarović te prvi knjižničar Ante Ivić koji su svoje korisnike dočekali sa svega 4.039 knjiga, u prostoru u Kneževoj palači, zasigurno su posebne osobe koje su obilježile rad ove naše knjižnice, ali i našeg grada.
S koliko svezaka danas raspolaže Gradska knjižnica?
Danas u Knjižnici radi 44 djelatnika, a raspolažemo s oko 200.000 primjeraka knjiga i drugih medija.
Činjenica je da Knjižnica postaje multimedijalno središte grada u kojem se na godinu održi oko 400 raznih događaja, predstava, predstavljanja i tome slično. Koliko ste zadovoljni s ulaganjem u kulturnu sferu ovog grada?
Naime, čovjek nikada ne smije biti zadovoljan sto posto jer uvijek mora u osnovi tražiti više, a biti realan. Međutim, valja napomenuti da kada smo imali viziju mi smo je i ostvarili. Nikada nam novac nije predstavljao problem jer smo znali što želimo, ali smo i znali kako doći do njega. Bilo je tu puno prijava na različite natječaje, fondove i slično, a naši kvalitetni projekti su prepoznati. Gradska knjižnica Zadar što se tiče nabave zbog toga je i iznad prosjeka u Hrvatskoj.
Odnedavno ste uveli i dostupnost međunarodnih baza podataka svojim korisnicima. Hoćete li i dalje ustrajati na takvoj međunarodnoj suradnji?
Pa naravno. Ideja nam je da proširimo edukaciju, a dobrim uvjetima svakako ni uspjeh neće izostati.
Možete li navesti neke aktualnosti koje će obilježiti 2009. godinu?
Jubilarna 2009. godina , godina je novog proširenja Središnje knjižnice čiji je Idejni projekt već započeo i upravo je u tijeku izrada lokacijske dozvole. Ove godine uvodimo i pilot projekt kućne dostave knjiga invalidima i starijim osobama na području grada Zadra, a u ožujku spremamo i 5-dnevnu manifestaciju „Zadar čita” čime ćemo različitim programi pokušati potaknuti čitanje. Također predstavit ćemo i monografiju o Gradskoj knjižnici Zadar, a održat ćemo i prvi „Festival dječjih klapa” te brojne ostale događaje.