ZAGREB – Gazprom je danas izvijestio kako je ukrajinska tvrtka Naftogaz, već drugi dan za redom, odbila prihvatiti ruski prirodni plin namijenjen Europi. Tvrde kako su jutros Naftogazu uputili zahtjev za tranzit 98,8 milijuna prostornih metara plina te kako ga je ukrajinska kompanija odbacila.
Od 98,8 milijuna prostornih metara prirodnog plina, kojeg je Rusija navodno jutros pokušala isporučiti, 13,9 milijuna prostornih metara bilo je namijenjeno Moldaviji, 62,7 milijuna balkanskim državama, a 22,2 milijuna Slovačkoj.
Gazprom je priopćio kako su danas zatražili tranzit preko plinske stanice Sudža, koja se nalazi na granici između Rusije i Ukrajine te ima izravni pristup zemljama koje su pogođene plinskom krizom. Kako prenose strane agencije, posljedice rusko-ukrajinskog spora osjeća ukupno 18 zemalja.
“Nema više poklona!”
Ruski predsjednik Medvjedev Gazpromu je uputio nalog da održavaju stalan kontakt s Ukrajincima kako bi pronašli zajednički jezik i što prije uputili plin prema Europi. Ukrajina će, poručuje Medvjedev, plinsku krizu skupo platiti. Direktor Gazproma Aleksej Miller ruskom je predsjedniku otkrio da je Rusija zbog prekida distribucije plina dosad u gubitku 1,2 milijarde dolara (oko šest milijardi kuna).
“Nema više poklona, za Ukrajinu ništa neće biti besplatno”, izjavio je Medvjedev i naložio Gazpromu da izgubljene milijarde vrati tužbom. Rusi poručuju da je drskost Ukrajinaca premašila sve granice dobrog ukusa. Naime, ukrajinski je Naftogaz od Gazproma zatražio da osigura 1,5 milijardi prostornih metara plina kako bi se osigurala isporuka Europskoj uniji. “Drugim riječima, to znači da Ukrajinci traže da im poklonimo 700 milijuna dolara u zamjenu za nastavak isporuke”, tvrdi šef Gazproma.
Ukrajina opet obećava: Čim Rusi pošalju plin, pustit ćemo ga prema Europi
Ukrajinska premijerka Julija Timošenko je tijekom današnjeg susreta sa slovačkim premijerom Robertom Ficom obećala kako će Ukrajina pustiti plin prema Europi, čim ga Rusi ponovno pošalju.
Novo ukrajinsko obećanje mnogi gledaju kao “ludom radovanje” jer je čak i predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso rekao kako su ovih dana i Rusija i Ukrajina “pokazale i dokazale” da su “nepouzdani partneri”. Barroso je tvrtkama koje zbog plinske krize trpe gubitke savjetovao da povrat izgubljenog novca ostvare tužbom; ali koga točno tužiti – Rusiju, Ukrajinu ili oboje – i dalje nije sasvim jasno. Jedna od tih tvrtki je i hrvatska Ina, koja i dalje nije donijela odluku o donošenju tužbe.
“Ukoliko se i druge zemlje odluče na tužbu, ne vidim zašto i Hrvatske ne bi tužila Rusiju”, kazao je Damir Polančec u razgovoru za Novu Tv, ali i dodao kako je sasvim sigurno da Hrvatska neće biti ta koja će prva pokrenuti tužbu. Potpredsjednik Vlade također poručuje tvrtkama koje je plinska kriza izbacila iz posla da ćemo “štetu zbrajati nakon što uklonimo opasnost”, ali dodaje kako “država s tim nema ništa”, odnosno nije kako tvrtke ne mogu od Hrvatske tražiti isplatu nanesene štete.
“Sumnjamo na spremnost ruske strane na ispunjenje sporazuma”
Iz Veleposlanstva Ukrajine u Republici Hrvatskoj stiglo je priopćenje u kojem se osvrću na aktualnu situaciju u rusko-ukrajinskom plinskom sporu. “Jučerašnja događanja daju osnovu za ozbiljne sumnje u spremnosti ruske strane na ispunjavanje uvjeta Memoranduma potpisanog s Europskom Unijom i Ukrajinom, vezanim za obnovu tranzita plina”, poručuje ukrajinska strana.
Podsjećaju kako je 13. siječnja 0.58 sati prema lokalnom vremenu ukrajinska državna kompanija Ukrtransgaz zaprimila faks od Gazproma, u kojem se navodilo kako će isporuka plina biti obnovljena od 9 sati prema lokalnom vremenu, preko plinske stanice Sudža, u količini od 76,6 milijuna prostornih metara plina na dan. Isporučeni plin je trebao biti namijenjen za potrošače regije Jugoistočne Europe, Balkana i Moldove, preko pliske stanice Orlivka.
Nadalje, u priopćenju Veleposlanstva Ukrajine u Republici Hrvatskoj se navodi kako Naftogaz nije mogao ispuniti zahtjeve Gazproma, jer se “grubo protive postojećem poretku funkcioniranja tranzitnih plinovoda”. Ukrajina se tako, prema riječima predsjednika Viktora Juščenka, grije vlastitim resursima, a tranzit plina prema Europi će biti moguć tek kad isporuka plina bude obnovljena po istim smjerovima, prema kojima je sustav radio u prosincu 2008. godine.
SAD naredio Rusima: Odmah pustite plin!
Europski čelnici s ljutnjom gledaju prema Rusiji i Ukrajini i čekaju da te dvije zemlje konačno riješe spor i pošalju plin prema smrznutoj Europi. U cijelu se priču sad umiješao i jučer prozvani SAD.
Američka vlada je izvijestila kako pozdravljaju sve napore koje je češko predsjedništvo Europske unije poduzelo kako bi se europskim potrošačima nastavio isporučivati prirodni plin, kao i transparentnost koja se željela postići uvođenjem međunarodnih promatrača.
“Sad kad je ugovor već potpisan, pozivamo Rusiju da ga se pridržava i odmah nastavi s isporukom plina”, poručio je SAD. U priopćenju američke vlade se dodaje i kako je ova plinska kriza još jednom ukazala na važnost toga da se koristi više različitih resursa te da se plin dobavlja sa više različitih tržišta.
Rusija poziva na summit u Moskvi, Ukrajinci se bune
Dmitrij Medvjedev tijekom popodneva održao je sastanak s premijerima Bugarske, Slovačke i Moldavije na kojem je predložio da se svi uvoznici ruskog plina sastanu na summitu u Moskvi u subotu 17. siječnja. Glasnogovornik Europske unije poručio je kako češko predsjedništvo ovaj prijedlog i dalje analizira, te još nema službenog odgovora. No, zato su se oglasili Ukrajinci.
“S obzirom da Rusija direktno sudjeluje u sukobima oko distribucije plina, nije pošteno da se summit održi na ruskom teritoriju”, stoji u priopćenju koje je poslao ured ukrajinskog predsjednika Viktora Juščenka. “Predsjednik vjeruje da je najprikladnije da se taj summit održi u nekom europskom gradu, poput Praga s obzirom da Češka predsjedava EU, ili Bruxellesa”, navodi se u ukrajinskom priopćenju.
Konačno krenulo pa najednom stalo
Gazprom je jučer izvijestio kako je u 10 sati prema moskovskom vremenu (8 sati prema hrvatskom) plin ponovno potekao prema Europi i prema tisućama zaleđenih postrojenja i domova. Protok prirodnog plina nadzirali su međunarodni promatrači, a Rusija je krenula s isporukom 76 milijuna kubičnih metara plina. No, veselje je bilo kratkog vijeka.
Baš kad su se svi ponadali da je rusko-ukrajinskoj plinskoj krizi došao kraj te da će se za koji dan u domove diljem Europe vratiti grijanje, Rusi i Ukrajinci su se opet zakačili i to oko istog problema – Rusi tvrde kako Ukrajinci opet blokiraju isporuku plina, a Ukrajinci tvrde kako ga Rusi ne šalju dovoljno.
Dmitrij Medvjedev, ruski predsjednik i jedan od čelnika Gazproma, rekao je kako je ukrajinski plinovod, ubrzo nakon početka isporuke “zakazao u prijenosu plina prema Europi”, a za umiješanost u ukrajinsku blokadu je optužio SAD. “Vjerovali smo kako su vrata za ruski plin otvorena, ali ga Ukrajinci ponovno blokiraju. Čini se kako plešu na glazbu koja nije orkestrirana u Kijevu, već izvan Ukrajine”, rekao je jučer Medvjedev referirajući se pritom na sporazum kojeg je Ukrajina potpisala sa SAD-om.
Sporazum o transportu propao već u prvim satima primjene
Čelnici ukrajinske kompanije Naftogaz su priznali da su blokirali protok plina i to zbog “neprihvatljivih tranzitnih uvjeta” koje im Rusija nameće. Ukrajinski predsjednik Viktor Juščenko je poručio da će blokada trajati dok se god ne potpiše novi ugovor u izvozu plina iz Rusije u Ukrajinu, a iako Rusi i dalje imaju ugovor o izvozu s ostatkom Europe, Ukrajinci to osporavaju.
Stranka regija, najveća ukrajinska oporbena stranka na izvanrednoj sjednici zbog plinske krize zatražila je raspuštanje vlade i odstupanje predsjednika Viktora Juščenka i premijerke Julije Timošenko. Njihov zahtjev podržali su i ukrajinski komunisti. “Zbog neodgovornog stajališta vlade Ukrajina gubi ugled i izložena je prijetnjama nacionalnoj sigurnosti. Narančasta koalicija uništila je sporazume s Rusijom koji su produkt godina napornog rada”, rekao je Viktor Janukovič, lider Stranke regija.
Podsjetimo, rusko-ukrajinska plinska kriza je započela prije dva tjedna, nakon što je 1. siječnja, zbog neplaćenih računa, Rusija prestala isporučivati plin Ukrajini. Potom su uslijedila brojna prepucavanja dviju strana – Ukrajinci su tvrdili da Rusi smanjuju isporuku plina i Europi, a Rusi da Ukrajinci kradu plin kojeg se isporučuje europskim zemljama. Sve je rezultiralo time da je Rusija 7. siječnja u potpunosti zatvorila plinovod. Nakon gotovo tjedan dana pregovora, sporazum o transportu ruskog plina preko Ukrajine prema Europi je potpisan, ali je propao već u prvim satima primjene.
Hrvatska ima plina za još 15 dana
U Hrvatskoj teče deveti dan bez ruskog plima, a Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva poručuje kako plina imamo za još 15 dana. To podrazumijeva primjenu redukcijskih mjera 5. i 6. stupnja, interventni uvoz 40 tisuća prostornih metara plina na sat i preusmjeravanje dijela plinskih rezervi iz sjevernog Jadrana. U podzemnom skladištu Okoli, tvrdi Ina, ima još oko 335 milijuna prostornih metara plina.
Iz Plinacroa poručuju da zaštićeni kupci neće ostati bez plina i njihova je opskrba sigurna, ali ipak pozivaju na štednju kako bi se preostale zalihe maksimalno iskoristile. Industrijski i ostali nezaštićeni kupci su, u međuvremenu, i dalje bez plina što izaziva ogromne štete u gospodarstvu s obzirom da su brojne tvrtke morale prekinuti procese proizvodnje. Neke tvrtke upozoravaju da je došlo i do oštećenja na proizvodnim postrojenjima, ali točnih informacija o šteti zasad nema.
