ZAGREB – Naraste li razina mora za 50 centimetara, Hrvatska bi do 2070. godine mogla ostati bez 100 četvornih kilometara površine. Zbog porasta razine mora, delta Neretve, Krka, Vransko jezero kod Biograda, otok Krapanj i brojna druga mjesta mogli bi biti opasno ugroženi, neki su od zaključaka iz izvješća UN-ova Programa za razvoj (UNDP) što ga je u Zagrebu predstavio Yuri Afanasijev, stalni predstavnik UNDP-a za Hrvatsku.
Nadalje, u izvješću, na kojem je surađivalo 50-ak istraživača, navodi se da se tijekom 20. stoljeća u Hrvatskoj smanjila količina padalina i porasla temperatura u svim dijelovima zemlje. Očekuje se da će u budućnosti klima u Hrvatskoj biti još toplija i suša, posebice ljeti. Ako se emisije stakleničkih plinova nastave povećavati, razdoblje od 2040. do 2070. godine moglo bi tijekom ljeta u našoj zemlji biti toplije za 3 do 3,5 Celzijeva stupnja nego što je danas… UNDP-ovo izvješće samo je jedna u nizu zabrinjavajućih projekcija o tome kako će se globalno zagrijavanje idućih desetljeća odraziti na okoliš i gospodarstvo naše zemlje.
Da se klima mijenja, više nitko ne dvoji. Znanstvenici sada s vjerojatnošću koja je veća od 90 posto tvrde da je sadašnje globalno zagrijavanje prouzročila ljudska aktivnost, odnosno nekotrolirane emisije stakleničkih plinova, posebice ugljičnog dioksida. Također, sada je posve izvjesno da kratkoročno više nije moguće zaustaviti globalno zagrijavanje. Naime, čak i kada bismo stabilizirali razinu ugljičnog dioksida i ostalih stakleničkih plinova na razini iz 2000. godine (što je posve nevjerojatno), temperatura će u idućih pola stoljeća narasti barem za 0,5 Celzijevih stupnjeva.
Klimatološke projekcije što ih je, u svom posljednjem izvještaju iz 2007. godine, predočio Međudržavni panel za klimatske promjene (IPCC) ukazuju na to da bi u 21. stoljeću globalna temperatura mogla rasti u rasponu između optimističnih 2,5 do katastrofičnih 6,4 Celzijeva stupnja. No, svježi podaci ukazuju na to da se globalno zagrijavanje ubrzava.
– Mi sada uglavnom gledamo u klimatsku budućnost koja je iznad svih najozbiljnijih predviđanja – izjavio je prije nekoliko dana u Chicagu prof. Chris Field, klimatolog sa Sveučilišta Stanford. Iako je sudjelovao u izradi IPCC-ova izvješća, Field smatra da su i on i ostali klimatolozi podcijenili brzinu globalnog zagrijavanja. Naime, najnovija mjerenja pokazuju da su emisije stakleničkih plinova u razdoblju između 2000. i 2007. godine rasle znatno brže nego što se predviđalo. Neki klimatolozi smatraju da se sada ubrzano približavamo “točki preokreta” nakon koje će globalno zagrijavanje potpuno izmaknuti kontroli. Poznati američki klimatolog James Hansen smatra da ćemo ovim tempom emisija “točku nakon koje više nema povratka” dostići već 2016. godine.
Glavni krivci za to sada su novi gospodarski divovi Indija i Kina, u kojoj svaki mjesec “nikne” nova termoelektrana na ugljen. Kina je, uostalom, postala vodeći svjetski emiter ugljičnog dioksida, skinuvši s toga “neslavnog trona” Ameriku. No, kako su Indija i Kina zemlje u razvoju, nisu sputane u emisijama jer Kyoto protokol restrikcije nameće industrijski razvijenim državama u koje je, iako u tranziciji, svrstana i Hrvatska.
U tako dramatičnoj situaciji mnogo se očekuje od klimatske konferencije koja će se krajem 2009. godine održati u Kopenhagenu, gdje će se raspravljati o nasljedniku Protokola iz Kyota, skupog i nedovoljno učinkovitog sporazuma koji istječe 2012. godine. Ako želimo spriječiti da nam globalno zagrijavanje izmakne kontroli, novi će sporazum morati “zauzdati” i Indiju i Kinu, ali i vratiti SAD u klimatske pregovore.
Kao što je poznato, bivši je američki predsjednik Bush 2001. godine odbacio Kyoto protokol jer bi njegovo provođenje usporilo gospodarski rast SAD-a. Novi predsjednik Barack Obama obećao je u predizbornoj kampanji da će borba s klimatskim promjenama biti jedan od američkih prioriteta, a u skladu s tim najavio je cijeli niz mjera koje će potaknuti rast “zelenih tehnologija.”
