ZAGREB – Bračni parovi koji se bore s neplodnošću moći će i u Hrvatskoj začeti doniranom jajnom stanicom ili spermijem, ali će tako začeto dijete nakon 18 godina u Državnom registru donora moći doznati tko mu je biološki roditelj.
To je dio novosti iz prijedloga Zakona o medicinskoj oplodnji, koji je napravljen prvi put nakon 30 godina, a pred saborskim zastupnicima trebao bi se naći sljedeći mjesec. Upravo je odredba o mogućem saznanju podrijetla izazvala reakciju udruge Roda iz koje poručuju da zbog te odredbe donacija zapravo neće biti, premda iz te činjenice zakonodavac ne predviđa pravne posljedice po biološkog roditelja. Drugim riječima, dijete neće imati nikakva prava, poput naslijeđa, a biološki roditelj neće moći postati i pravni roditelj.
U udruzi Roda pozdravljaju što će se prvi put i u Hrvatskoj moći donirati jajna stanica, ali ipak smatraju da bi takvo rješenje moglo biti razlog odbijanja donora.
– Prema iskustvima drugih zemalja, donacija neće biti jer nitko ne želi riskirati da mu za 18 godina neko dijete pokuca na vrata i kaže ‘ti si moj biološki roditelj’ – objasnila je Karmen Rivoseki-Simić iz Roda.
Podsjetila je na slučaj Australije koja je imala takvo zakonsko rješenje te nekoliko godina nije bilo niti jednog donora. Tada su australski parlamentarci javno donirali spermu kako bi na to potaknuli i građane.
Zakon predviđa da Državni registar – u kojemu će biti podaci o korisnicima medicinske oplodnje, rođenju djeteta iz takve oplodnje te darovateljima spermija i jajnih stanica – bude zaštićen te će svako otkrivanje podataka biti kažnjivo. Uvid u taj registar može se dobiti samo uz odobrenje Nacionalnog povjerenstva za medicinsku oplodnju ili suda.
Prijedlog zakona također predviđa da se medicinska oplodnja može primijeniti samo na bračnim parovima, a ne i na izvanbračnim partnerima ili ženama bez partnera.
– Za nas je to neprihvatljivo. Ako se neplodnost definira kao bolest, onda se liječenje ne može ograničiti bračnim stanjem. Dakle, smatramo da svatko ima pravo na liječenje, pa i neplodne žene bez partnera ili one u izvanbračnim vezama – istaknula je Rivoseki-Simić i dodala da je odredba u suprotnosti i sa Zakonom o ravnopravnosti spolova.
Uz homolognu oplodnju kod koje se koriste spolne stanice supružnika, zakon uvodi i heterolognu oplodnju pri kojoj se koriste vlastite spolne stanice jednog supružnika i darovane spolne stanice – ili spermija ili jajnih stanica. No, zakon zabranjuje da se istodobno za začeće jednog bračnog para koriste donirane i muške i ženske spolne stanice. To je za Rode također dvojbeno jer smatraju da bi trebalo dopustiti donaciju zametaka u slučaju obostrano neplodnih parova.
