ZAGREB – Milijarda i pol SMS poruka, pet milijardi minuta razgovora, pet milijuna MMS poruka, pola milijuna instaliranih igrica, pola milijuna tonova za mobitele i tri stotine milijuna megabajta godišnji je promet koji na svojim mobitelima naprave hrvatski korisnici.
Ako pokušamo napraviti površni izračun koliko novca godišnje Hrvati potroše na poruke, igrice, razgovore, surfanje i ringtonove za svoje mobitele, većina će se vjerojatno uhvatiti za glavu kada čuju da Hrvati na bežični promet putem mobitela godišnje “ulupaju” oko šest milijardi kuna.
Građanin Hrvatske mjesečno za mobitel plaća u prosjeku 125 kuna. S obzirom da svaki građanin ima 1.3 kartica za mobitel (ukupno u Hrvatskoj ima 6.3 milijuna kartica), a da prosječna hrvatska obitelj ima 3 člana to bi značilo da jedna obitelj mjesečno za mobitele daje 487 kuna. Godišnje pak izdvoje iz kućnog budžeta čak – 5800 kuna.
To je 127 kuna više nego što daju za grijanje: prosječni mjesečni račun za plin je 360 kuna. To je također 287 kuna više nego što plaćaju za struju: prosječni račun za struju je 200 kuna. I to je čak 407 kuna više nego što daju za vodu: prosječni račun za vodu je 80 kuna.
Hrvatski građani spremni su, dakle, iskeširati 500 kuna za mobitele i to nije skupo, ali stalno se žale da su cijene hrane i režija – previsoke.
A gdje su još novi mobiteli i dodaci, poput slušalica, futrolica, Bluetootha… Gotovo da se ne nazire kraj listi stvari za koje su Hrvati spremni bez razmišljanja potegnuti novčanik kada je u pitanju mobilna tehnologija. Knjige za školu ćemo posuditi, inzistirati od liječnika da dobijemo recept da ne moramo platiti lijek, nekvalitetno ali jeftinije se hraniti, ali mobitele preko kojih se uvijek nekome možemo požaliti da nam je teško nećemo čak niti pokušati manje koristiti.
Vjerojatno se dobar dio ljudi sjeća kada je jedan od stranih šefova jednog operatora rekao kako su Hrvati netipični potrošači u usporedbi sa zapadnim tržištem, a kada je upitan da bude malo konkretniji, bez ustezanja je rekao:
“Hrvati ne razmišljaju koliko plaćaju telefonske usluge i ne razmišljaju o štednji kada telefoniraju.”
Bio je to predsjednik Uprave Tele2, koji se samo godinu i pol dana nakon dolaska u Hrvatsku nije mogao načuditi potrošačkim navikama Hrvata kada su u pitanju mobiteli. Prije njega je upravo Hrvate izdvojio čelni čovjek T-Mobilea na globalnoj razini kao naciju koja među prvima u Europi prihvaća nove tehnologije.