Većinom glasova Hrvatski sabor je poimeničnim glasovanjem dao suglasnost Vladi RH da potpiše Sporazum o arbitraži između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Slovenije, te usvojio Izjavu o neprejudiciranju.
Nakon cjelodnevne rasprave za sporazum je glasovalo 80 zastupnika, 45 ih je bilo suzdržano, dok je devet zastupnika glasovalo protiv sporazuma.
Protiv je glasovao HSU-ov zastupnik Silvano Hrelja, IDS-ov Damir Kajin, HSP-ov Danijel Srb, HDSSB-ov Boro Grubišić, nezavisni Dragutin Lesar, te Ivo Josipović, Ivica Pančić, Zoran Vinković i Tanja Vrbat iz SDP-a.
Ostali zastupnici SDP-a bili su suzdžani, o čemu je odluka donesena na sjednici Kluba SDP-a.
Uz stranke vladajuće koalicije, za sporazum je glasovao i oporbeni HNS.
Iako je sužbeno utvrđeno da je protiv suglasnosti glasovalo osam zastupnika, točan je broj devet budući da je protiv glasovao i HSU-ov Silvano Hrelja koji je to novinarima potvrdio i u telefonskom razgovoru.
Poimenično glasovanje zatražio je Klub HDSSB-a.
SDP-ov čelnik Zoran Milanović je u završnoj riječi ponovio da je odredba kojom se Hrvatska odriče prava da određuje sastav arbitražnog suda neprihvatljiva. “Stoga ćemo biti aktivno suzdržani, s jasnom porukom Vladi da točka dva sporazuma (sastav arbitražnog suda) nije prihvatljiva”, rekao je Milanović naglasivši da Hrvatska ne smije odustati od prava da sama suvereno određuje arbitre.
Premijerka Jadranka Kosor izrazila je nadu da će ta SDP-ova aktivna suzdržanost prilikom ratifikacije, kako je rekla, prijeći u “aktivno za”, te potvrdila da će prilikom glasovanja o ratifikaciji sporazuma u Saboru trebati potporu dvije trećine zastupnika.
Vesna Pusić (HNS) ponovila je stav HNS-a da Vlada do ratifikacije mora postići da se traži i pristanak Hrvatske na listu arbitara. “Na taj se način minimalizira rizik”, rekla je.
HDZ-ov zastupnik Andrija Hebrang poručio je da će glasovati za davanje suglasnosti jer, kako je rekao, u sporazumu nema niti slova, ni retka po kojem se Hrvatska odriče svog teritorija. Odgovarajući na prijepore vezane uz sastav arbitraže, Hebrang je rekao kako “nema mogućnosti da neki međunarodno poznati sudac sudi kontra međunarodnog prava” na temelju kojega Arbitražni sud, naglasio je, treba donijeti odluku.
Prema sporazumu, uspostavlja se međunarodni Arbitražni sud koji će između dviju zemalja utvrditi tijek granice na moru i kopnu, vezu Slovenije prema otvorenom moru i režim za korištenje relevantnih morskih područja.
Prema Sporazumu o arbitraži, obje države će u roku od petnaest dana od uspostave Arbitražnog suda uzajamnim dogovorom postaviti predsjednika i dva člana toga suda koji su priznati stručnjaci međunarodnoga prava s popisa kandidata sastavljenog od strane predsjednika i povjerenika za proširenje Europske komisije.
U slučaju da se ne mogu dogovoriti u tom roku, predsjednika i dva člana Arbitražnog suda postavit će predsjednik Međunarodnoga suda u Haagu s tog popisa.
Odluka Arbitražnog suda obvezujuća je za stranke te će tvoriti konačno rješenje spora.
Arbitražni sud primjenjuje pravila i načela međunarodnoga prava, pravičnost i načelo dobrosusjedskih odnosa u svrhu postizanja poštenog i pravednog rezultata.
Slovenija će otkloniti svoje rezerve glede otvaranja i zatvaranja pregovaračkih poglavlja tamo gdje je prepreka povezana s ovim sporom.
Uz Sporazum o arbitraži, Sabor je usvojio i Izjavu o neprejudiciranju u kojoj stoji da se ništa u Sporazumu o arbitraži neće smatrati kao pristanak Hrvatske na zahtjev Slovenije za teritorijalnim kontaktom s otvorenim morem.
Izjavu će premijerka Jadranka Kosor, uz svjedočenje Predsjedništva Vijeća Europske unije i SAD-a potpisati uoči saborske ratifikacije arbitražnog sporazuma.
Sabor je nakon glasovanja zaključio s radom 14. sjednicu.
