ZADAR – Radi loše vremenske prognoze akcija povodom Svjetskog dana bubrega, zakazana za 11. ožujka, prolongirana je za 16. ožujka. Akciju pod pokroviteljstvom Grada Zadra i Zadarske županije. Akciju organizira Udruga dijaliziranih i transplantiranih bubrežnih bolesnika sa srednjom medicinskom školom „Ante Kuzmanić”, čiji će učenici završnih razreda dijeliti promotivni materijal i vršiti mjerenje krvnog tlaka i šećera u krvi.
Svjetski dan bubrega obilježava se ove godine u stotinjak zemalja diljem svijeta kao dio javnozdravstvene akcije kojom se želi upozoriti javnost na nagli porast bubrežnih bolesti.
Cilj akcije je izvijestiti javnost o mogućnostima prevencije nastajanja bubrežnih bolesti, odnosno važnosti dobre regulacije šećera i krvnog tlaka, kako bi se na taj način postupno preventivno smanjio broj bubrežnih bolesti.
Više od 500 milijuna ljudi u svijetu ili svaka deseta odrasla osoba boluje od nekog oblika kronične bubrežne bolesti. Oko 1,5 milijun ljudi može živjeti jedino uz pomoć dijalize.
Smatra se da u Hrvatskoj 150.000 osoba ima neku od kroničnih bolesti bubrega i nalaze se u riziku pogoršanja bolesti kada će im zatrebati dijaliza ili transplantacija bubrega. Oko 4000 bolesnika je na dijalizi, a na presađivanje se čeka oko sedam godina, iako se zadnjih godina ulaskom Hrvatske u Eurotransplant vrijeme čekanja na presađivanje bitno smanjilo.
Šećerna bolest je uz visoki krvni tlak jedan od vodećih uzroka nastajanja bolesti bubrega. U svijetu se bilježi porast šećernih bolesnika. Govori se o porastu do 20% godišnje, dok u Europi od ukupnog broja stanovništva čak blizu 9% osoba ima šećernu bolest.
U Hrvatskoj danas 180.000 ljudi boluje od šećerne bolesti, a po zadnjim pokazateljima skoro polovina od tih osoba ima oštećenje bubrega, kod kojih postepeno dolazi do pogoršanja bolesti odnosno zadnjeg stadija kada se javlja zatajenje funkcije bubrega.
Svake godine u Hrvatskoj 500 bolesnika započinje liječenje nadomjesnom funkcijom bubrega- dijalizom, od kojih je preko trećine onih osoba koji se dugi niz godina liječe od šećerne bolesti.
Nešto manje od 30% bolesnika koji dolaze na dijalizu su oni koji su liječili neku od kroničnih bubrežnih bolesti, dvadesetak posto bolesnika su se liječili od bilo kojeg oblika bolesti krvožilnog sustava, kardiovaskularnih bolesti, te preostali postotak otpada na druge imunološke, genetske ili neke druge bolesti.
Stoga vas molimo da zbog važnosti ove javnozdravstvene akcije medijski sudjelujete u podizanju svijesti o problematici i učestalosti bubrežnih bolesti.