ZADAR– Ispit iz sociologije proveden na državnoj maturi pokazao je opravdanim trogodišnje napore Hrvatskog sociološkog društva koji su ukazivali da je takav test štetan po maturante, studij sociologije, kao i mjesto te znanosti u društvu.
Taj apel danas je poslan i sa skupa zadarske podružnice Hrvatskog sociološkog društva na koje su uz predsjednicu Ingu Tomić Koludrović, sudjelovali urbani sociolog Ognjen Čaladarević, gimnazijska nastavnica iz Zagreba Jana Šarinić te zadarska Gordana Longin Batković koja je i potaknula ovu raspravu.
Iako su ih optužili da ruše državnu maturu HSD je prije pisanja testa iz sociologije preporučio maturantima bojkot takvog pisanog ispita. Da su bili u pravu pokazao je rezultat testa na koji je izašlo 889 učenika u Hrvatskoj, od kojih je samo 35 dobilo ocjenu odličan. – Gotovo na sva pitanja imali smo primjedbi. Međutim, radna skupina iz Nacionalnog odbora zadužena za sociologiju, ignorirala je sve na što smo ukazivali. Nisu nam niti iz pristojnosti odgovarali. Izbor tema, inzistiranje na nevažnoj faktografiji, krivi način postavljanja pitanja na koje ni profesori, a ni studenti sociologije ne znaju odgovor, nejasna upotreba terminologije, sve su to primjedbe koje je na zadarskom skupu plastično iznijela Jana Šarinić.
Takav ispit fragmentarnih činjenica štetan je i zbog toga jer predstavlja zamjenu za dosadašnje prijemne ispite, podsjetila je I. Tomić Koludrović, predsjednica HSD-a, ujedno i pročelnica sveučilišnog odjela sociologije u Zadru.
Prije samog skupa nekolicina zadarskih studenata diplomskog studija sociologije pokušalo je riješiti test, sli su odustali priznala je Jelena Kupsjak.
Epohalno pitanje broj 13 iz tog testa glasi: Kako se nazivaju gradovi poput NY ili Londona koji su postali središte gospodarskog života: 1. postmoderni grad, 2. megapolis, 3. metropola, 4. globalni gradovi.
Začudo: po jednoj jedinoj teoretičarki globalnih gradova, to su u spornom testu ispali London i New York.
I sva druga pitanja ne odudaraju od tog primjera, kojim se gubi bit sociologije kao društvena znanosti koja ima za cilj razvija kritično mišljenje s argumentima, istaknula je nastavnica sociologije iz gimnazije V. Nazora.
Na taj način kod gimnazijalac, koji sociologiju uzimaju kao izborni predmet u trećem razredu, izaziva se strah od testa, dodala je G. Longin Batković, i dolazi do toga da će ih biti sve manje koji će htjeti učiti sociologiju.
Tim se sociologija gubi iz građanskoj odgoja, iščezava iz škola, kao što nestaje s fakulteta pa i javnih službi, na što je ukazao prof. dr Čaldarović.
Vapaj iz Zadra poslan je i zbog najave da će doći do izmjena u državnoj maturi pa se struka nada da sociologiju možda ima još nade.