ZAGREB – Grupa uglednih poreznih stručnjaka, predvođenih Vladom Brkanićem, napravila je prijedlog novih poreznih razreda u sustavu poreza na dohodak i poslala ga na adresu Ministarstva financija. Riječ je, navodno, o izuzetno kvalitetnom i dobro potkrijepljenom prijedlogu, koji bi mogao spasiti srednji sloj građana u Hrvatskoj.
Vlado Brkanić, pak, kaže da je s kolegama izračunao da će se prema novim Vladinim prijedlozima znatno smanjiti plaće srednjeg sloja. Prema njegovim riječima, taj se problem može riješiti samo razvlačenjem poreznih razreda, i to tako da prvi razred s osnovicom od 5400 kuna bruto tereti porez od 12 posto, drugi od 5400 do 14.400 kuna bruto porez od 25 posto i treći iznad 14.400 kuna bruto porez od 40 posto. Prema toj bi shemi plaće porasle svima. Hoće li premijerka prihvatiti ovakvu ideju nasuprot novopredloženom sustavu poreza na dohodak, koji ukupnu bruto cijenu visokoobrazovane radne snage u Hrvatskoj čini potpuno nekonkurentnom, ostaje vidjeti.
Večernji list još je prije nekoliko mjeseci objavio dramatične usporedbe poreznih škara u sustavu poreza na dohodak Hrvatske, Njemačke i Austrije. Primjerice, hrvatski građani na plaće od 2, 3, 4 ili 5 tisuća eura, koje su u Europi prosjek, plaćaju dramatično veći porez na dohodak nego njihove kolege u Njemačkoj i Austriji. U Austriji uz plaću od 5000 eura ostaje oko 4200 kuna više, a u Njemačkoj oko 2500 kuna više nego u Hrvatskoj.
Brkanić i kolege tvrde da će se pomoću njihovih poreznih razreda osigurati rast potpuno posustale potrošnje te znatno više prihoda po drugim osnovama, posebice od PDV-a.
“Kad se, primjerice, smanjila stopa poreza na dobit s 35 na 20 posto, pokazalo se da je država počela ubirati više poreza na dobit”, kazao je Brkanić za Večernji list.
Kod drakonskog oporezivanja puno više poreznih prihoda ostaje na neki način prikriveno! U slučaju da se, pak, provedu Vladine reforme sustava poreza na dohodak, ne bi ostalo prostora za povećanje izdvajanja u obvezni, drugi stup niti bi nakon ukidanja olakšica bili stimulirani za izdvajanje u treći, na što se u posljednje vrijeme ukazuje. Dobro je poznato da novac iz drugog i trećeg stupa najvećim dijelom završava u domaćim obveznicama i dionicama. Stoga, rasterete li se plaće srednjeg sloja, sigurno bi bilo prostora za povećanje izdvajanja u drugi stup, te bi masa novca završila u hrvatskom gospodarstvu.