Vulkanski oblak prašine s Islanda, osim što je blokadom zračnog prometa uzrokovao štetu europskim avioprijevoznicima i zračnim lukama, nemale je probleme uzrokovao i u turističkoj branši.
Gubici se mjere golemim iznosima pa tako, prema javljanju medija, štete od otkazanog bookinga u dane zračne blokade samo u dubrovačkom hotelu GV Argentina iznose najmanje 50.000 eura. Podsjetimo da su dubrovački hotelijeri čak najavljivali i mogućnost traženja proglašenja elementarne nepogode.
Sudbinu europskih i hrvatskih turističkih djelatnika, ali i ugostitelja i trgovaca, svakako dijele i zadarski. Kako nas je informirao Stjepan Felber, suradnik za promidžbu i odnose s javnošću, gosti koji u Zadar dolaze zračnim linijama najčešće odsjedaju u privatnome smještaju, Omladinskom hostelu te u hotelu Pinija.
– Svakim letom u Zadar prosječno dođe između 180 i 200 putnika. Blokada zračnog prometa uvelike se osjetila najprije na gradskim ulicama koje nisu bile, u za to vrijeme godine, uobičajeno pune turističkim grupama. To se opet negativno odrazilo i na promet u ugostiteljskim objektima i trgovinama, kazao je Stjepan Felber napomenuvši da je bilo i gostiju koji zbog zračne blokade nisu mogli natrag svojim kućama pa im je Turistička zajednica grada Zadra izašla usussret plativši im smještaj u Omladinskom hostelu.
Direktorica prodaje u hotelu Pinija Branka Martinec potvrdila je da je u tjednu “vladavine” vulkanskog oblaka ovaj hotel pretrpio znatne gubitke.
– Tog nam je tjedna otkazano svih šest najavljenih grupa, a otkazan je i popriličan broj individualnih dolazaka rezerviranih on line bookingom. Najavljene grupe trebale su stići iz raznih dijelova Europe, a bilo ih je čak i s Bliskog istoka. Ukupno je riječ o oko petsto noćenja, kazala je Martinec, dodavši da zadarski hotelijeri, za razliku od dubrovačkih, nisu razmišljali o zajedničkom nastupu u cilju traženja proglašenja elementarne nepogode.
– Ne vjerujemo da bi uopće bilo izgledno time išta postići. Šteta je učinjena, ali u turizmu je to tako. Uvijek postoje rizici i razni su čimbenici o kojima ovise turistički rezultati, zaključila je Martinec.
Vulkanski oblak prašine s Islanda, osim što je blokadom zračnog prometa uzrokovao štetu europskim avioprijevoznicima i zračnim lukama, nemale je probleme uzrokovao i u turističkoj branši.
Gubici se mjere golemim iznosima pa tako, prema javljanju medija, štete od otkazanog bookinga u dane zračne blokade samo u dubrovačkom hotelu GV Argentina iznose najmanje 50.000 eura. Podsjetimo da su dubrovački hotelijeri čak najavljivali i mogućnost traženja proglašenja elementarne nepogode.
Sudbinu europskih i hrvatskih turističkih djelatnika, ali i ugostitelja i trgovaca, svakako dijele i zadarski. Kako nas je informirao Stjepan Felber, suradnik za promidžbu i odnose s javnošću, gosti koji u Zadar dolaze zračnim linijama najčešće odsjedaju u privatnome smještaju, Omladinskom hostelu te u hotelu Pinija.
– Svakim letom u Zadar prosječno dođe između 180 i 200 putnika. Blokada zračnog prometa uvelike se osjetila najprije na gradskim ulicama koje nisu bile, u za to vrijeme godine, uobičajeno pune turističkim grupama. To se opet negativno odrazilo i na promet u ugostiteljskim objektima i trgovinama, kazao je Stjepan Felber napomenuvši da je bilo i gostiju koji zbog zračne blokade nisu mogli natrag svojim kućama pa im je Turistička zajednica grada Zadra izašla usussret plativši im smještaj u Omladinskom hostelu.
Direktorica prodaje u hotelu Pinija Branka Martinec potvrdila je da je u tjednu “vladavine” vulkanskog oblaka ovaj hotel pretrpio znatne gubitke.
– Tog nam je tjedna otkazano svih šest najavljenih grupa, a otkazan je i popriličan broj individualnih dolazaka rezerviranih on line bookingom. Najavljene grupe trebale su stići iz raznih dijelova Europe, a bilo ih je čak i s Bliskog istoka. Ukupno je riječ o oko petsto noćenja, kazala je Martinec, dodavši da zadarski hotelijeri, za razliku od dubrovačkih, nisu razmišljali o zajedničkom nastupu u cilju traženja proglašenja elementarne nepogode.
– Ne vjerujemo da bi uopće bilo izgledno time išta postići. Šteta je učinjena, ali u turizmu je to tako. Uvijek postoje rizici i razni su čimbenici o kojima ovise turistički rezultati, zaključila je Martinec.
