Na današnjoj sjednici Vlade premijerka Jadranka Kosor objavila je detalje mini porezne reforme, koja se počinje primjenjivati 1. srpnja. Na primanja do 3.600 kuna obračunava se porez na dohodak od 12 posto. Od 3.601 kune do 10.800 kuna vrijedit će stopa od 25 posto, a iznad 10.801 kune stopa od 40 posto.
U Vladi smatraju da će primanja milijun i pol zaposlenih, prema ovome izračunu, biti veća nego prije. Također, provedbom ove mjere oslobodit će se milijardu i pol kuna, koji će se, umjesto u poreze, moći prenijeti u plaću. Ukidanjem prve stope kriznog poreza od 1. srpnja povećat će se primanja 967 tisuća građana, a 352 tisuće građana osjetit će poboljšanje ukidanjem druge stope od 1. studenog, rekla je premijerka.
Tko su dobitnici, a tko gubitnici porezne reforme
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Ivan Šuker također je naglasio da će se primanja hrvatskih građana povećati. Kako je objasnio, ukidanjem prve stope posebnog poreza građanima će godišnje biti na raspolaganju 450 milijuna kuna više, ukidanje druge stope tog poreza donijet će im još 400 milijuna kuna, a revizija stopa poreza na dohodak 700 milijuna kuna. Također je rekao kako je krizni porez pomogao u stabiliziranju javnih financija. Budući da su ga svi kritizirali, dodao je kako sada očekuje kontraretoriku.
Rokovi provedbe gospodarskog oporavka
Vlada je prihvatila i plan provedbenih aktivnosti Programa gospodarskog oporavka koji je dostupan na internetskim stranicama Vlade. Prema planu, najveći broj mjera mora se odraditi do kraja ove godine. Premijerka Jadranka Kosor kazala je kako može doći do promjena, ali da se rokovi skraćuju, što je i poželjno. Za studeni je najavila zakon o fiskalnoj odgovornosti, osnivanje radne skupine za donošenje strategije upravljanja javnim dugom te izradu registra zaposlenih u javnom sektoru. HUP-u će biti upućena preporuka za objavom popisa poduzetnika s najvećim dospjelim dugovanjima.
Kad je riječ o insolventnosti pravnih osoba, kazala je Kosor, bitno je reći da 60 posto njih nema ni jednog zaposlenog. Dodala je da je u sklopu mjera smanjenja državnih rashoda najvjerojatnije u srpnju doći do rebalansa državnog proračuna. Pored toga donijet će se i izmjene Zakona o stečaju u cilju učinkovitog provođenja stečaja i akcijske planove za poboljšanje rada sudova.
Strankama 10 posto manje novca
Vlada je predstavila i izmjene zakana koji se odnose na finaciranje političkih stranaka. Njima Vlada namjerava za 10 posto smanjiti iznos za stranke iz proračuna. Uvela bi se i ograničenja na troškove kampanje. Predsjednički kandidati moći će potrošiti najviše 8 milijuna kuna, a stranke 1,5 milijuna kuna po izbornoj jedinici. Kandidati za župane i gradonačelnika Zagreba po kampanji će moći potrošiti najviše 500.000 kuna, a kandidati za gradonačelnike drugih gradova 100.000 kuna, dok kandidati za općinske načelnike imaju limit od 50.000 kuna.
Izmjene triju zdravstvenih zakona
Vlada je u saborsku proceduru uputila izmjene Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju i Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Ministar zdravstva Darko Milinović kazao je kako se njima uvodi red u državno financiranje dodatnih zdravstvenih usluga. Milinović je također najavio da će kriteriji za kategorizaciju bolnica biti gotovi do 15. srpnja, a da od danas resorno ministarstvo ima izrađen registar bolničke opreme.
Na današnjoj sjednici Vlade premijerka Jadranka Kosor objavila je detalje mini porezne reforme, koja se počinje primjenjivati 1. srpnja. Na primanja do 3.600 kuna obračunava se porez na dohodak od 12 posto. Od 3.601 kune do 10.800 kuna vrijedit će stopa od 25 posto, a iznad 10.801 kune stopa od 40 posto.
U Vladi smatraju da će primanja milijun i pol zaposlenih, prema ovome izračunu, biti veća nego prije. Također, provedbom ove mjere oslobodit će se milijardu i pol kuna, koji će se, umjesto u poreze, moći prenijeti u plaću. Ukidanjem prve stope kriznog poreza od 1. srpnja povećat će se primanja 967 tisuća građana, a 352 tisuće građana osjetit će poboljšanje ukidanjem druge stope od 1. studenog, rekla je premijerka.
Tko su dobitnici, a tko gubitnici porezne reforme
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Ivan Šuker također je naglasio da će se primanja hrvatskih građana povećati. Kako je objasnio, ukidanjem prve stope posebnog poreza građanima će godišnje biti na raspolaganju 450 milijuna kuna više, ukidanje druge stope tog poreza donijet će im još 400 milijuna kuna, a revizija stopa poreza na dohodak 700 milijuna kuna. Također je rekao kako je krizni porez pomogao u stabiliziranju javnih financija. Budući da su ga svi kritizirali, dodao je kako sada očekuje kontraretoriku.
Rokovi provedbe gospodarskog oporavka
Vlada je prihvatila i plan provedbenih aktivnosti Programa gospodarskog oporavka koji je dostupan na internetskim stranicama Vlade. Prema planu, najveći broj mjera mora se odraditi do kraja ove godine. Premijerka Jadranka Kosor kazala je kako može doći do promjena, ali da se rokovi skraćuju, što je i poželjno. Za studeni je najavila zakon o fiskalnoj odgovornosti, osnivanje radne skupine za donošenje strategije upravljanja javnim dugom te izradu registra zaposlenih u javnom sektoru. HUP-u će biti upućena preporuka za objavom popisa poduzetnika s najvećim dospjelim dugovanjima.
Kad je riječ o insolventnosti pravnih osoba, kazala je Kosor, bitno je reći da 60 posto njih nema ni jednog zaposlenog. Dodala je da je u sklopu mjera smanjenja državnih rashoda najvjerojatnije u srpnju doći do rebalansa državnog proračuna. Pored toga donijet će se i izmjene Zakona o stečaju u cilju učinkovitog provođenja stečaja i akcijske planove za poboljšanje rada sudova.
Strankama 10 posto manje novca
Vlada je predstavila i izmjene zakana koji se odnose na finaciranje političkih stranaka. Njima Vlada namjerava za 10 posto smanjiti iznos za stranke iz proračuna. Uvela bi se i ograničenja na troškove kampanje. Predsjednički kandidati moći će potrošiti najviše 8 milijuna kuna, a stranke 1,5 milijuna kuna po izbornoj jedinici. Kandidati za župane i gradonačelnika Zagreba po kampanji će moći potrošiti najviše 500.000 kuna, a kandidati za gradonačelnike drugih gradova 100.000 kuna, dok kandidati za općinske načelnike imaju limit od 50.000 kuna.
Izmjene triju zdravstvenih zakona
Vlada je u saborsku proceduru uputila izmjene Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju i Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Ministar zdravstva Darko Milinović kazao je kako se njima uvodi red u državno financiranje dodatnih zdravstvenih usluga. Milinović je također najavio da će kriteriji za kategorizaciju bolnica biti gotovi do 15. srpnja, a da od danas resorno ministarstvo ima izrađen registar bolničke opreme.
