Zadar će od 24. do 29. kolovoza biti domaćin međunarodnog filmskog festivala “Film Forum Zadar”, čiji je osnivač filmski redatelj i producent Sergej Stanojkovski (42). Iako će mnogi reći “ah, još jedan u poplavi filmskih festivala”, FFZD – Year Zero trebao bi biti nešto posve drugo: manje crvenog tepiha i glamura, a više struke, dogovora i suradnje među filmskim profesionalcima iz regije i Europe. Sve s jednim ciljem: da Zadar u doglednoj budućnosti postane filmski centar za europske koprodukcije.
Stanojkovski je u povijest sedme umjetnosti ušao igranim filmom “Kontakt”, s kojim je 2007. bio makedonski kandidat za nagradu Oscar. Već 30 godina živi i radi u njemačkom Mülheimu, u blizini Oberhausena, gdje se kao freelancer bavi produkcijom filmova, a povremeno i predaje kao profesor vizualnih medija na sveučilištima u Darmstadtu i Oldenburgu.
-Zašto međunarodni Filmski forum i zašto Zadar?
– Da bismo neku ideju mogli realizirati, potrebno je stvoriti sliku o njoj u svojoj podsvijesti. Tako smo i mi iz Ugljana, gdje ljetujem više od 30 godina, gledali Zadar i vidjeli sve njegove prednosti, kapacitete i mogućnosti da postane filmska destinacija. Stvorili smo viziju grada koja može postati stvarnost. Nakon toga puno je lakše svakoga uvjeriti u sliku koju imate pred sobom.
– Koje to prednosti i mogućnosti ima Zadar, a nema, recimo, Split ili Zagreb?
– Zadar smo izabrali zbog odlične prometne infrastrukture, blizine zračne luke, povoljnih niskotarifnih letova iz EU-a, autoceste, mladog sveučilišta, iznimne prirodne ljepote… FFZD se želi pozicionirati kao festival između Locarna i Venecije, gdje će i struka i publika komunicirati, razgovarati o koprodukcijama u ležernoj atmosferi i tako upoznati regiju koja želi postati središte filmske koprodukcije. Naš je osnovni cilj da, osim projekcijama filmova, okupimo ljude iz filmske branše koji bi iz godinu u godinu razvijali sadržaj koprodukcija, od pripremnih do proizvodnih struktura vezanih uz film. To je naš pravac pozicioniranja na ovdašnjem festivalskom tržištu.
-O FFZD-u govorite u kontekstu pretvaranja Zadra u koprodukcijsku regiju i budućem regionalnom središtu kreativne industrije. Koliko Hrvatska uopće, a poglavito područje Zadra, ima ljudskih i drugih kapaciteta za razvoj kreativne industrije?
– Teško mi je o tome govoriti jer to uključuje promjenu zakona, porezne politike i razvoj profesionalne infrastrukture u lokalnoj sredini. Ali, ako administracija ne bude pripremala teren za kreativce, oni neće moći profunkcionirati. Ovo je jedan od načina utjecanja na nju.
Što se tiče deficita ljudi, u Americi postoji niz primjera gradova koji su doslovce bili na rubu propasti, ali su se pametnim planiranjem budućnosti uspjeli za 10-15 godina razviti u centre kreativne industrije. Uzmite njemačku regiju Rühr, poznatu po rudarskoj i metaloprerađivačkoj industriji. Tamošnje su vlasti shvatile da je takva industrija za njih prošlost. U relativno kratkom vremenu, ta sredina sa šest milijuna ljudi sada prolazi transformaciju u europski centar kreativne industrije s filmskim studijima, koprodukcijama, tvornicama softvera za igrice, vrijednih milijarde eura.
– Što je kreativna industrija?
– Ukratko, sve što je umjetnost i kultura, a živi samo od sebe, odnosno samo sebe financira. Film je osnova kreativne industrije. Proces proizvodnje filma uključuje masu ljudi. Kad uzmete samo europsku administraciju koja radi na filmu, u pitanju su doslovno milijarde godišnje. I to bez produkcije i seta, a oni tako rade već godinama.
– Za početak ipak očekujete potporu Grada Zadra i lokalnih institucija?
– Naravno, jer lokalna sredina treba prepoznati prednosti koje joj donosi kreativna industrija. U njoj se godišnje vrte stotine milijuna, poprilično je ekološka i izvrsna za promociju. Mislim da su ljudi u zadarskoj gradskoj upravi spremni prihvatiti činjenicu da jedna od razvojnih komponenata grada u bliskoj budućnosti bude kreativna industrija. U tom smislu, FFZD-u će trebati najmanje pet godina da stane na svoje noge i da se razvije u pravom smjeru. Kao novi proizvod na tržištu, imamo mogućnost da se definiramo od nule. Mislim da to može promijeniti grad, da Zadar postane hrvatski “creative city”.
-Kako to ide u praksi?
– Najprije je potrebno stvoriti infrastrukturu, a onda privući koprodukcije. Naime, većina fondova za film imaju ključ. Primjerice, mi tebi damo jedan euro, ali ti ćeš kod nas potrošiti euro i pol. Dakle, uz euro koji ti mi dajemo i pola eura koje ti donosiš, moraš i zaposliti ljude iz lokalne regije. Zbog toga mislim da je prvi korak prema koprodukciji osnivanje gradskog ili regionalnog fonda za film. Ako netko dođe izvan regije, ne može biti plaćen iz tog novca.
Na taj način regija se ekonomski razvija. Za 10-15 godina, kao što je sada slučaj sa Sjevernom Rajnom Westfalijom, koja ima najveći regionalni filmski fond NRW Filmstiuftung, neće biti velikog filmskog festivala na kojem neće biti film u “našoj” koprodukciji. Na primjer, Indijci godinama dolaze u Tirol snimati svoje bollywoodske filmove jer im je snimanje snježnih scena na bližoj Himalaji preskupo, pa stalno traže nove lokacije.
– Snimate li novi film nakon “Kontakta”, za koji ste osvojili nagrade u Sao Paulu i Lintzu?
– S Ognjenom Sviličićem surađujem na scenariju za igrani film “Life Begins”, a za europski grad kulture Essen radim deset kratkih filmova – portreta raznih kreativnih osoba koje su uspjele realizirati svoje kreativne ideje. Kao što je, primjerice, jedan Indijac koji je usred te crne metalurgije u Rühru podigao blještavi budistički hram.
